Gost RTL Direkta bio je ministar financija Zdravko Marić koji je dodatno pojasnio poreznu reformu.
Vidjeli smo u prilogu, malo mrkve malo batine, na jednoj strani uzmete na drugoj date jednima uzmete drugima date. Je li to načelo kojim ste se vodili u ovim izmjenama?
Načela kojima smo se vodili su bili prije svega da se porezni sustav učini jednostavnijim, transparentnijim, prohodnijim. Da poštujemo, ako hoćete, i ustavna načela koja govore o poreznom sustavu da mora biti više pravednosti, odnosno da porezni sustav mora biti pravedan a u isto vrijeme da svi sukladno svojoj snazi moraju snositi poreze. Ali, isto tako vodili smo se načelom da u okviru fiskalnih mogućnosti napravimo jedno sveobuhvatno rasterećenje, poglavito u segmentu izravnoh oporezivanja i da uspijemo pronaći model, a vjerujemo da smo našli, da jednako ovo rasterećenje osjete kako građani tako i poduzetnici.
Najveća primjedbu ide u tom smjeru da najviše dobivaju, odnosno da najmanje uzimate onima s najvećim primanjima, a oni s najmanjim primanjima to baš neće ni osjetiti.
Dat ću opet primjer koji je bio u uvodnom prilogu. Dakle, jedan porezni obveznik s jednim uzdržavanim članom i jednim djetetom recimo u Slavonskom Brodu s prirezom od 12 posto, dakle on danas na netto plaću od 5520 kuna više uopće ne plaća porez na dohodak. To je njegovo povećanje od 217 kuna i mi mu ni ne možemo povećati plaću više od tih 217 jer u pvom trenutku, prije ovih izmjena on plaća tih 217. Za istu takvu osobu s dvoje djece u gradu Puli, opet s prirezom od 12 posto, to je osam tisuća kuna koje više ne ulaze u škare. A opet da idemo prema gore. Dakle, na 10 tisuća kuna osoba s dvoje djece plaća nekakvih 717 kuna poreza i prireza, osoba s 15 tisuća kuna nekakvih 2500 kuna.
Vi dakle tvrdite da svi dobivaju. Ali, upravo je to s druge strane bila primjedba oporbe da će to koštati državni proračun oko 4 milijarde kuna. Dakle, može li to proračun izdržati?
Pa evo sad se pokazuje ono što sam govorio i u kampanji, a i nakon toga. Dakle, nisu poznati svi elementi, poglavito u porezu na dohodak i kalkulacije koje su svi radili do dana današnjeg nisu mogle biti točne jer nitko nije raspolagao sa svim parametrima i detaljima.
Zapravo, ovdje je bitno da ste ukinuli najmanju poreznu stopu od 12 posto.
Jer je jednostavno porez na dohodak toliko kompleksan a želili smo zapravo učiniti jednostavnost da dignemo neoporezivi dio, dakle osnovni osobni dobitak za sve kategorije poreznih obveznika, kaklo one opće, tako građane i porezne obveznike na potpomognutim područjima. I druge i prve kategorije, odnosno umirovljenike. Dakle, da krajnje pojednostavimo. Ukupni, statički promatrano, teret ove porezne reforme je u rangu oko dvije milijarde kuna, međutim mi očekujemo da će se kroz određenu dinamizaciju procesa koji će posljedno uslijediti nakon ove porezne reforme jedan dio toga vratiti kako već u prvoj tako i u godinama koje dolaze.
Znači, trošak reforme je dvije milijarde kuna. Ima li kakva jamstva da poslodavci tu razliku o kojoj smo sada govorili neće ostaviti sebi nego će doista pretvoriti u rast neto plaće?
Ja ću ukazati na situaciju koja je bila i prošli put, kada je prošla Vlada također dizala neoporezivi dio dohotka, ali ukazat ću na dva elementa. Jedan je Zakon o radu, članak 92, stavak 4 koji zapravo prepoznaje da je naknada za obavljeni posao od nesamostalnog rada bruto plaća. Dakle, bruto plaća, kada na tu postojeću bruto plaću date ovaj novi obračun poreznih razreda i stopa, dakle, znači porats neto plaće.
Znači, radnici moraju dobiti veću plaću?
Isto, iskoristit ću ovu priliku da kao ministar financija vrlo jasno poručim, ako hoćete i apeliram na poduzetniike. Ovom poreznom reformom oni također jako puno dobivaju. Ovaj dio što se tiče o korekciji poreza na dohodak je prije svega usmjeren na građane i naravno da sigurno očekujemo da će sukladno tome i oni postupiti obračunima.
A kad smo kod poduzetnika. Žale se da ovo neće zaustaviti odljev srednje, dobro plaćene radne snage, IT stručnjaka, pa i liječnika.
U porezu na dobit ukidamo sve olakšice, izuzev upravo te koju spominjete. Dakle, jedina koja postoji olakšica je upravo za istraživanje razvoja. Dakle, ni u kojem slučaju nismo razmatrali. Hrvatska po svim kriterijima, pa ako hoćete u konačnici ukupno izdvajanje za istraživanje i razvoj u odnosu na bruto domaći proizvod bilo kojeg europskog prosjeka. Dakle, bilo bi malo kontraproduktivno da smo to u ovom elementu to napravili tako da je to jedina olakšica koju smo zadržali.
Iduća godina nam donosi puno više batine sudeći prema novinskim naslovima, poskupljuje hrana a lijesovi pojeftinjuju. Dakle, ukinut ćete porez na nižu stopu PDV-a na mlijeko, kruh i dječju hranu? Zašto, je li to potrebno ako proračun može izdržati i bez toga?
Ne mogu se složiti s tom 'batinom' iako uvijek postoji i druga strana, ali ako gledate ukupne korekcije poreza na dodanu vrijednost za 2017. i 2018. godinu, gubitak državnog proračuna je oko milijardu i pol kuna. Davat ćemo velike poticaje poljoprivrednim proizvođačima, isporučivati električnu energiju.
Hoćemo li to osjetiti ili ćemo to platiti kroz veću cijenu naknade za obnovljive izvore kako je to najavio ministar Panenić?
Ja sam odmah rekao da ove izmjene koje smo najavili u sustavu PDV-a neće biti kompenzirajuća stavka za tu naknadu nego ćemo pronaći novi model. Ministar Dobrović koji je između ostalog zadužen i za energetiku, već ima na umu jedan model o kojem ćemo ovih dana razgovarati i testirati ga, ali taj model neće biti kompenzacija. Stav mene i ministarstva je da se ova promjena mora osjetiti na najširem broju građana."
Spomenuli ste da je trošak reforme dvije milijarde kuna, najveća kritika ide tomu da će to platiti jedinice lokalne uprave i samouprave?
Nećemo ponoviti tu pogrešku prošle vlade, koja je mijenjala porez na dohodak, a to nije učinila kompenzirajući jedinice lokalne samouprave. Od prvog dana smo rekli da radimo novi model. Lokalna samouprava može biti uvjerena da će gubitak prihoda od poreza na dohodak njima biti kompenziran. Da li ćemo već 2017. godine izraditi kompletni model ili će on startati 2018. godine, ne znamo. Ali već 2017. oni mogu svakako planirati svoje proračune.
