Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 31. koloza i 3. rujna, pokazuje nastavak blagog trenda smanjenja prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca, SDP i lijevu koaliciju. Ovaj je trend smanjenja prednosti započeo prije pet mjeseci kad je razlika između koalicija bila veća od 6 postotnih bodova, da bi u ovomjesečnom istraživanju ona pala na 1,8 postotnih bodova.

Osim ove dvije stranke, odnosno njihove koalicije, još su dvije stranke na nacionalnoj razini (po principu cijela Hrvatska jedna izborna jedinca) blizu izbornom pragu: ORaH i Živi zid. Pri tom je sve vidljiviji "zamor" izborne podrške objema strankama, a temeljem rezultata koji su postigle još neke novije stranke, čini se da one za sada nisu ispunile očekivanja njihovih utemeljitelja (Reformisti, Stranka Milana Bandića, Most nezavisnih lista i Naprijed Hrvatska). To su ujedno i glavni nalazi ovomjesečnog redovitog istraživanja političkih preferencija u našoj zemlji. 

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom rujna (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 52-57%), na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) HDZ bi dobio 31,1 posto glasova (prema 31,3% iz kolovoza). U odnosu na prošlogodišnji rujan vodeća oporbena stranka bilježi rast izbora od 6 postotnih bodova (u rujnu 2014. godine HDZ je bilježio izbor od 25,1%). S druge strane, stožerna stranka sadašnje vladajuće koalicije – SDP, bilježi izbor od 29 posto (prema 26,6% prije mjesec dana, odnosno 20,9% u istom mjesecu prošle godine). Tako je u posljednjih mjesec dana HDZ ostao gotovo na istoj razini podrške, dok je podrška SDP-u porasla. Ovaj vidljivi rast izbora SDP-a (ali i lijeve koalicije) mogao bi biti posljedica najavljenih odluka u slučaju franak, ali i objavljenih pozitivnih ekonomskih pokazatelja, a sve to u kontekstu držanja Vlade u situaciji oko arbitraže kao i način obilježavanje obljetnice Oluje.

Kad je riječ o izbornom pragu na nacionalnoj razini, samo su ove dvije stranke zadovoljile prohibitivnu klauzulu od 5 posto (HDZ i SDP), dok se sada i ORaH i Živi zid nalaze ispod praga (ali su mu još uvijek najbliže u odnosu na sve ostale stranke). Uglavnom, ORaH je treći na ljestvici stranačkih preferencija s izborom od 4,6 posto (5,1% prije mjesec dana, a najviši je rejting zabilježen u studenom 2014. godine kad je iznosio 16,8%), dok je Živi zid s izborom od 4,4 posto (u kolovozu 4,8%) na četvrtom mjestu. Zbroj izborne podrške ovih dviju stranaka bio je u svojevrsnom zenitu u siječnju (tada je zajednički izbor ovih dviju stranaka bio 17,2%), da bi se u posljednjih šest mjesečnih istraživanja ta podrška postupno smanjivala (do sadašnjih 9%). Ako se ima na umu izborni model u zemlji (10 izbornih jedinica, preferencijalni glasovi, bez jednog nositelja liste za sve izborne jedinice, izborni prag od 5%) sadašnja potpora ovim dvjema strankama ne mora značiti i njihov finalni parlamentarni status (barem ne u mjeri koju očekuju u ovom trenutku čelništva ovih dviju stranaka). Sasvim je drugačija situacija sa strankama koje su na nacionalnoj razini daleko od izbornog praga, ali imaju koncentraciju izborne potpore u jednoj regiji (odnosno jednoj izbornoj jedinici, poput HDSSB-a u IV. i V. izbornoj jedinici, odnosno IDS u VIII.).

Iza ove dvije skupine (HDZ i SDP; ORaHi Živi zid) slijede dvije stranke s izbornom podrškom od 2,6: HSS (ista potpora kao i prošli mjesec) i Most nezavisnih lista (u kolovozu 1,7%). HNS je sedmi s izborom od 2 posto (prije mjesec dana 2,2%), dok su ostale stranke s izborom ispod 2 posto: HDSSB (1,6%), Naprijed Hrvatska (1,5%), Stranka Milana Bandića (1,2%), IDS (1,0%), Hrvatski laburisti (0,7%), HSU, HSLS, HSP, HSP AS i NS Reformisti (svi po 0,6%) i HKS (0,4%). Sve ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,3 posto. Zabilježeno je i 13,1 posto neodlučnih.

Na ljestvici s preferencijama koalicija (HDZ-ova s potpisanim Sporazumom, a SDP-ova bez sporazuma, a u kojoj je zasad IDS, ali s Laburistima, A-HSS i ZS), stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće lijevo-liberalne koalicije s napomenom da se ta prednost smanjila u posljednjih pet mjeseci. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 32,8 posto (prema 32,7% iz kolovoza), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU-Laburisti-AHSS-ZS) s izborom od 31,1 posto na drugom mjestu (prije mjesec dana 30,1%).

Ako se promatra prednost desne koalicije u ovoj godini koju je bilježila u odnosu na onu lijevog centra, ona je bila najveća u siječnju ove godine kad je iznosila 7,1 postotnih bodova, odnosno u vrijeme izborne kampanja za predsjedničke izbore. Ta izborna podrška iz siječnja, odnosno prednost u odnosu na lijevu koaliciju, može biti koristan pokazatelj mobilizacijske snage HDZ-a, koju treba uzeti u obzir u svim predviđanjima mogućih izbornih ishoda. Ta se mobilizacijska snaga ne može izmjeriti standardnim istraživanjem javnog mnijenja, ali se u politološkim analizama mora uzeti u obzir kad se govori o elementima izbornog procesa. Na ovoj ljestvici dalje slijede stranačka lista ORaH-a na trećem mjestu s 4,4% izbora (prema 5,4% prije mjesec dana), dok je lista Živog zida četvrta s 4,0 podrške (u odnosu na kolovoških 5,7%). Slijedi Most nezavisnih lista s 3,4 posto (u kolovozu 3,4%), dok je u prvom mjesečnom mjerenju od potpisivanja sporazuma koalicija  Naprijed Hrvatska-Reformisti zabilježila izbor od 2,5 posto. Slijede liste HDSSB-a s 2,2 posto (isti rezultat kao i u kolovozu) i Stranka Milana Bandića 365 dana s 1,8% (u kolovozu 2,4%), te nova koalicija HSP-HKS s izborom od 1,3 posto. Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,8 posto, uz 14,6 posto neodlučnih.

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar-Kitarović s izborom od 29,2 posto (prema 28,2% iz kolovoza). Predsjednik Sabora, Josip Leko učvrstio se na drugom mjestu, sada s izborom od 10,6 posto (prije mjesec dana 10,8%). Zoran Milanović je i dalje treći sa 7,5 posto izbora, a slijedi njegov nekadašnji stranački kolega Ivo Josipović s izborom od 5 posto. Boris Lalovac je peti s 4,9 posto, a slijede Mirela Holy s 4,5 posto, Tomislav Karamarko 3,2 posto, Tonino Picula i Milan Bandić s po 2,6 posto i Božo Petrov 1,8 posto.

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka, što je jedan od pokazatelja političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (32,9%) i Zoran Milanović (28,2%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (10,3%), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 4,7 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milorad Pupovac (3,5%), Vesna Pusić (2,3%), Milan Bandić (1,5%), Ivo Josipović (1,1%), Nadan Vidošević (0,8%) i Nenad Stazić (0,8%).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca jedna se tema posebno izdvojila: veliki izbjeglički val na jugu i jugoistoku Europe što je najvažniji događaj za 30,2 posto hrvatskih građana/građanki. Slijede dvije teme s izborom oko 15 posto: obilježavanje 20. obljetnice Oluje (vojni mimohod u Zagrebu i proslava u Kninu) s izborom od 17,3 posto te ubojstvo Tomislava Salopeka u Egiptu (15,5%). Slijede dvije teme s izborom od oko 8 posto: rast BDP-a od 1,2 posto (izbor je 8,6% hrvatskih građana) i odluka Vlade o konverziji kredita u švicarskim francima u eure (8,2%). Slijedi skupina događaja/tema s izborom između 2 i 5 posto: uspješna turistička sezona (4,7%), nastavak rasprava o raskidanju Sporazuma o arbitraži granice (3,0%), sportski uspjesi naših sportaša, reprezentacija i klubova (2,9%), smrt Arsena Dedića (2,2%). Ostale su teme s izborom do 2 posto.

Vlada RH je u ovom mjesecu, a na valu odluka i događaja u posljednjih mjesec dana, zadržala prošlomjesečnu neuobičajeno visoku razinu potpore za svoj rad (sada 41 posto, u odnosu na prošlomjesečnih 41,4 posto, ali i 21,3 posto u rujnu prošle godine). Vladinu politiku ne podržava 45,1 posto građana (prema 44,9% iz kolovoza), uz sadašnjih 13,8 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,49, u odnosu na 2,52 iz kolovoza.

Ovo je ujedno rujan s najvišom ocjenom u četiri godine mandata (u rujnu 2012. iznosila je 2,42; u rujnu 2013. bila je 2,39; u lanjskom rujnu svega 2,0). Predsjednica Republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,46 prema 3,40 iz kolovoza.

Najviše je predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, jednako kao i u slučaju Vlade RH, zadržalo je visoku ocjenu za svoj rad iz prethodnog mjeseca, i to na valu sazivanja izvanredne sjednice i donošenja odluke o raskidanju Sporazuma o arbitraži, te je zabilježena ocjena od 2,42 (prema prošlomjesečnih 2,40).