Toalet na osječkoj gradskoj tržnici ovih je dana izazvao velike sukobe između tamošnjih prodavača. Jedan dio njih to mjesto je posjećivao besplatno, dok su drugi za obavljanje nužde iz džepa morali davati po dvije kune.
A da bi spriječili prodavače iz vanjskog dijela tržnice da se koriste unutarnjim toaletom, ondje su čak postavljeni i stražari.
'Trpim da ne platim 20 kuna'
"Stojim na otvorenom po osam sati i svako malo pijem čaj da se ugrijem. To naravno znači da moram na toalet, no vjerujte mi da često trpim samo da ne moram izdvojiti 20-ak kuna, koliko nerijetko dnevno platim za upotrebu javnog WC-a. Nedavno sam vidjela prodavača iz unutarnjeg dijela tržnice da viče na mog susjeda trgovca i drži bravu unutarnjeg toaleta", ispričala je novinarima Glasa Slavonije djelatnica s tržnice koja se žali što ista pravila ne vrijede za sve.
Zaposlenici u mesnicama na tržnici kažu da su razlozi za takvu situaciju higijenski. Naime, mesari za razliku od vanjskih prodavača prolaze pregled sanitarne inspekcije. Stoga bi trebali imati razdvojene toalete, odnosno trgovci s vanjskog dijela tržnice trebali bi se koristiti javnim toaletom.
Šef Tržnice d.o.o.: Pravila su pravila
Prodavačima koji rade vani to ne smeta. Upitne su im samo, kažu, dvije kune koliko trebaju platiti za upotrebu toaleta.
"Ne možemo reći da je taj toalet neuredan. Dapače, čist je i uredan, ali nama i skup. Jasno nam je i da je to javni toalet, ali mi prodavači trebali bismo biti oslobođeni plaćanja", smatra prodavačica.
Da je unutarnji toalet pod ključem, potvrđuje direktor Tržnice Željko Krivić.
"A javni toalet zadovoljava sve tehničko-higijenske uvjete, dezinficiran je i čist i ondje je 12 kabina. Istina je da se plaća naknada od dvije kune, no ondje treba također kupiti ubruse, sapun, toalet, što se podmiruje iz dobivene naknade, i to čak 40 godina, koliko ondje toalet postoji", pojasnio je Krivić dodajući da se i sam koristi javnim toaletom.
Vezani članci:
arti-201108210027006 arti-201003030656006 arti-201002030474006 arti-201101050173006