Hrvatski sabor danas je podržao Radovana Dobronića za predsjednika Vrhovnog suda. Za Dobronića bilo je 120 zastupnika, a troje ih je bilo protiv.
Ranije su svi saborski klubovi najavili potporu Dobroniću, osim Domovinskog pokreta, koji mu zamjera da nije prepoznao problem lustracije.
Dobronić će, kazao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković, prisegnuti u ponedjeljak.
Dobronić se oglasio priopćenjem nakon što je izabran za šefa Vrhovnog suda.
"Povodom Odluke Hrvatskog sabora kojom mi je izglasano povjerenje za obavljanje funkcije predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske ovim putem želim zahvaliti predsjedniku Republike Hrvatske gospodinu Zoranu Milanoviću koji me predložio kao kandidata i Hrvatskom saboru koji mi je iskazao povjerenje za obnašanje ove najviše dužnosti u okviru sudbene vlasti. Također zahvaljujem hrvatskoj javnosti koja mi je dala svoju podršku i povjerenje, bilo izravno ili putem medija. Očekujem dobru i konstruktivnu suradnju sa sucima Vrhovnog suda i sucima svih prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova te isto takvu suradnju sa Ministarstvom pravosuđa i uprave na zajedničkom poslu jačanja pravnog reda i povjerenja javnosti u rad pravosuđa. Zahvaljujem medijima koji su pratili moj rad i postupak izbora te ih molim za još malo strpljenja dok ne sredim sve dojmove", napisao je Dobronić.
Kraj višemjesečne krize
Dobronićevim izborom završila je višemjesečna kriza oko imenovanja na najvišu funkciju sudbene vlasti koja je upražnjena od sredine srpnja kad je istekao mandat Đuri Sessi, prethodnom predsjedniku Vrhovnoga suda.
Dobronićevim izborom, predsjednika će dobiti i Državno izborno povjerenstvo (DIP), jer je predsjednik Vrhovnog suda i predsjednik DIP-a.
Inače, Dobronić je u Zagrebu završio Pravni fakultet, nakon kojega se zaposlio u Zagrebačkoj banci, Direkciji pravnih poslova. U toj je banci proveo sedam i pol godina, a među ostalim je vodio i Odjel pravnih poslova za devizno poslovanje.
Nakon banke, odlazi u Državnu direkciju za robne rezerve na mjesto načelnika pravnog, kadrovskog i općeg odjela.
Karijeru nastavlja na Trgovačkom sudu u Zagrebu, gdje kao sudac započinje raditi 1. ožujka 1996. godine. U to vrijeme polaže sve ispite na poslijediplomskom studiju iz trgovačkog prava, a magistarski rad obranio je u prosincu 1998. godine.
Dobronić je, između ostalog, u srpnju 2013. prihvatio tužbu udruge Potrošač protiv Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisen banke, Hypo Alpe-Adria banke, OTP, Splitske i Sberbanke, a zato što su kršile Zakon o zaštiti potrošača na način da prilikom sklapanja kredita nisu informirale građane o mogućim rizicima valutne klauzule u švicarskim francima, kao i što su nezakonito mijenjale visinu kamatnih stopa u skladu sa svojim internim aktima, u što su potrošači također bili slabo upućeni.
Banke se, naravno, nisu pomirile s tom prvostupanjskom presudom, žalile su se višim sudskim instancama, a u veljači je ove godine Ustavni sud odbacio njihovu ustavnu tužbu.
