Hrvatski sabor raspravio je u petak Vladine zakonske prijedloge vezane uz HNB, kreditne institucije i investicijska društva, a iz SDP-a i Glasa najavili su da će ih poduprijeti.
Tim se zakonskim izmjenama hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s onim europskim radi ubrzanja priprema za uvođenje eura i pristupanje monetarnom mehanizmu EU, a time i sredstvima za zaduživanje.
Ivan Šuker (Klub HDZ-a) istaknuo je kako je jako bitno da Hrvatska što prije pristupi sustavu ERM 2 i sredstvima solidarnosti EU, a s obzirom na koronakrizu.
U protivnom, dodao je, bit će veliko pitanje gdje će se Hrvatska moći zadužiti.
Upozorio je kako ćemo posljedice koronakrize osjetiti već nakon 20. travnja s obzirom na smanjene proračunske prihode zbog zatvaranja tvrtki i gubitka brojnih radnih mjesta i dodao kako je pitanje koliko ćemo moći održati postojeći tečaj kune u takvim uvjetima.
Lalovac: Hrvatskoj euro treba već danas
Boris Lalovac (Klub SDP-a) najavio je potporu zakonskim prijedlozima ustvrdivši kako Hrvatskoj euro treba već danas i pristupanje euroobveznicama.
"U uvjetima koronakrize izostat će očekivan devizni priljev od turističke sezone, tvrtke su nam zadužene i potrebna su nam sredstva Europskog stabilizacijskog fonda", naglasio je Lalovac. Ocijenio je kako će to biti test povjerenja hrvatskih građana prema EU i euru.
Potporu zakonskim prijedlozima najavila je i Vesna Pusić (Klub Glasa) iako smatra da to izravno nisu "koronavirus zakoni" jer ne rješavaju pitanje moratorija na otplatu kredita i visinu kamate. "No, ne bismo sami sebi smjeli uskratiti pristup financijskim instrumentima i zato je potrebno donošenje zakona koji će omogućiti prilagodbe HNB-a sanacijskim fondovima Europske središnje banke", drži Pusić.
Na predložene zakonske prijedloge negativno je reagirao dio oporbenih zastupnika smatrajući kako je za njihovo donošenje loš trenutak s obzirom na koronakrizu.
Bulj: Solidariziraju se samo bankarski lobiji, Lovrinović: Euro je valuta nepostojeće države
Miro Bulj (Klub Mosta) ustvrdio je kako se radi o "kukavičjim jajima licemjerno podmetnutima u vrijeme kada se ljuljaju temelji EU" te zatražio povlačenje tih Vladinih zakonskih prijedloga. "To pitanje traži provedbu šire javne rasprave", poručio je Bulj i dodao kako se zemlje EU bave svaka sobom i nemaju međusobne solidarnosti. "Jedino se solidariziraju bankarski lobiji koji žele očuvati monopol", ustvrdio je.
Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) protivi se donošenju predloženih zakona. Tvrdi kako se koronakriza koristi da bi se Hrvatska ubacila u vlak prema Grčkoj uvođenjem eura i gubitkom monetarnog suvereniteta.
Ustvrdio je kako je euro valuta nepostojeće države i da je vrijeme za dubinsko promišljanje s obzirom na brojna otvorena pitanja. Smatra kako je sada vrijeme za zaduživanje kod HNB-a koja ima 17 milijardi eura deviznih rezervi, a ne skupim kreditima poslovnih banaka što je, kako je rekao, jednako samoubojstvu.
Aleksić najavio amandmane na Zakon o HNB-u
Goran Aleksić (Snaga) najavio je podnošenje nekoliko amandmana na Izmjene zakona o HNB-u kako bi se prisililo banke da poštuju pravomoćne presude u slučaju kolektivne tužbe protiv njih, a da bi se zaštitili potrošači od nepoštenih ugovornih odredaba. Aleksić je ustvrdio kako banke unatoč pravomoćnoj sudskoj presudi i dalje primjenjuju nepoštene kamatne stope i valutnu klauzulu za nekonvertirane kredite u švicarskim francima. Također je zatražio moratorij na otplatu kredita bez zaračunavanja kamata, kao i moratorij na leasing.
Marin Škibola (Nezavisna lista mladih) smatra kako je predlaganje tih zakonskih prijedloga nemoralno i nekorektno prema hrvatskim građanima s obzirom na to da ih se, kako je rekao, više od 50 posto protivi uvođenju eura i ulasku Hrvatske u ERM2, ali da Vladu za to nije briga. Ustvrdio je kako su Bugarska i Rumunjska zastale s pristupanjem europskoj monetarnoj uniji jer čekaju daljnji razvoj događaja i to smatra mudrom odlukom.
Bulj: Kriza je razotkrila sve loše politike vođene prema selu i seljaku
Saborski zastupnici pozdravili su u ponedjeljak Vladine mjere pomoći poljoprivredi, ocijenivši kako nam je kriza izazvana koronavirusom potvrdila da smo prema tog grani gospodarstva posljednjih desetljeća vodili pogrešnu politiku jer se preferirao uvoz.
"Kriza je razotkrila sve loše politike vođene prema selu i seljaku, uvozimo poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti većoj od tri milijarde eura", kazao je Miro Bulj (Most), uvjeravajući "kako samo Dalmacija može hraniti 11 milijuna stanovnika".
"Vrijeme je da se zaore i zasadi do zadnjeg kvadrata", poručio je zastupnik u raspravi o dopunama Zakona o poljoprivredi kojima bi se poljoprivrednicima pogođenima epidemijom omogućila odgoda plaćanja po zahtjevima za povrat, dugoročnija otplata po utvrđenim rokovima - umjesto do godinu dana, na tri godine itd.
Zastupnici su suglasni da imamo previše neobrađene zemlje, privatne i državne, predlažu i sasvim konkretne mjere pomoći.
Treba smanjiti PDV na reprodukcijski materijal, ako tržnice zbog zdravstvene sigurnosti ne mogu raditi, treba uspostaviti kratke lance opskrbe, kaže SDP-ov Alen Prelec. Treba zajamčiti otkup svega, no za to nam trebaju skladišta, sušare i hladnjače, u njih treba ulagati, treba dati povoljne uvjete za sjetvu, dodaje Ivan Lovrinović (PH).
Uvesti karantenu za uvozne proizvode
HDZ-ov Josip Križanić primjećuje kako je na policama trgovačkih centara strana roba, dok je naša ostala u plastenicima ili stajama. Predlaže da se za uvozne proizvode uvede karantena od 14 dana. "Nakon toga, svježe uvozno meso više neće biti svježe, kupovat ćemo domaće", kaže zastupnik.
Ante Pranić (NLM) priznaje da su digitalne tržnice dobre, no smatra kako bi bilo dobro da Hrvatska pošta kreira posebne pakete za distribuciju poljoprivrednih proizvoda te da se OPG-ove oslobodi plaćanja cestarine u toj distribuciji.
Zastupnici poručuju i kako što prije treba donijeti poljoprivrednu, odnosno strategiju ruralnog razvoja. "Koronavirus nas je naučio da trebamo imati drukčiju strategiju, podsjetio da imamo poljoprivredu i da ona može biti pokretač puno toga", kaže Anka Mrak Taritaš (Glas).
"U tom bi dokumentu trebalo urediti i bilance nekih proizvoda, pametne zemlje vode brigu o samodostatnosti osnovnih proizvoda", dodaje Križanić.
Briga o malim proizvođačima
"Sve je dobro dok Hrvatska ne bude gladna, a tada se vrijeme neće moći vratiti natrag", upozorava Pranić i poziva da se povede briga o malim poljoprivrednim proizvođačima.
HSS predbacuje Vladi da je za proizvođače cvijeća predviđeno samo milijun kuna pomoći. "To nije dovoljno ni za šest plastenika", kaže Davor Vlaović (HSS).
"Program pomoći malim i mikroproizvođačima povećan je na 53 milijuna kuna, vodilo se računa baš o sektoru cvjećarstva koji je jako pogođen", rekla je ministrica Marija Vučković, navodeći da su pod cvijećem 63 hektara.
Zastupnici poručuju i da u javnim nabavama prednost treba dati domaćoj proizvodnji, odnosno da veliki sustavi poput policije, vojske i zdravstva robu trebaju naručivati od domaćih proizvođača.
Apel da se pomogne poljoprivrednicima i najugroženijim građanima
Iznoseći stajalište Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti Mladen Madjer zatražio je od Vlade da organizira hitan sastanak s trgovačkim lancima i dogovori otkup proizvoda hrvatskih poljoprivrednika. Traži i hitno otvaranje tržnica te veću fleksibilnost kod izdavanja propusnica kako bi se poljoprivrednici mogli obrađivati zemlju.
"Moramo OPG-ovima dopustiti dolazak na tržište i prodaju jer ćemo uništiti i ovo malo proizvodnje što imamo”, kazao je Madjer.
Tomislav Panenić (Klub Nezavisne lista mladih) također je apelirao na pomoć poljoprivrednim proizvođačima i OPG-ovima istaknuvši da se internetskom prodajom neće riješiti problemi.
"Postupanje Ministarstva poljoprivrede treba biti puno efikasnije i ne može se svesti na izmjenu samo jednog zakona”, poručio je.
Davor Bernardić (Klub SDP-a) podsjetio je na treći paket od deset mjera za pomoć građanima, vrijedan 1,7 milijardi kuna kojim njegova stranka predlaže ublažavanje posljedice krize za više od milijun socijalno najugroženijih građana.
"U samo nekoliko tjedana krize 20.000 radnika ostalo je bez posla i još 400.000 je u strahu od gubitka radnog mjesta", upozorio je Bernardić.
Mostov Božo Petrov također je predložio mjere za zaštitu najugroženijih građana, onih s kreditima, blokirane, nezaposlene, sezonce. Most među ostalim traži moratorij na kredite i moratorij na ovrhe.
„Ako i drugi imaju pravo na predah, imaju i oni”, kazao je
Hrvoje Zekanović (Klub Hrvatskih suverenista) ocijenio je da je sustav e-Propusnica pokazao kako je moguće s pomoću elektroničkog sustava organizirati i elektronsko glasovanje.
„Sada vidimo da se to može napraviti jako brzo i jednostavno”, ustvrdio je.
Goran Beus Richembergh iznoseći stajalište Kluba GLAS-a i HSU-a rekao je da ne smijemo dopustiti da ova kriza bude prostor za stigmatizaciju, širenje mržnje, diktatore te je naglasio važnost očuvanja demokratskih institucija.