Hrvatski sabor raspravlja o Vladinom zakonskom prijedlogu prema kojemu će se ubuduće hrvatskim sudovima dostavljati strane sudske odluke o posvojenju djece.
Vlada to predlaže dopunom Zakona o međunarodnom privatnom pravu, uređujući tako područje međudržavnog posvojenja djece iz trećih država.
Dopunama, koje će Hrvatski sabor donijeti u hitnom postupku, povećat će se pravna sigurnost kod međudržavnih posvojenja, budući da će se tražiti dokaz o legalizaciji strane sudske odluke o posvajanju djeteta, a time se istodobno štiti i najbolji interes djeteta.
Saborska rasprava poklopila se s viješću da je sud u Zambiji oslobodio Hrvate koji su u toj zemlji proveli sedam mjeseci pod optužbom za trgovinu djecom.
Murganić o oslobođenim Hrvatima u Zambiji: 'To je dobra vijest za njihove obitelji i djecu'
"Znamo za situaciju u Zambiji, da su Hrvati optuženi da su temeljem lažnih dokumenata htjeli odvesti djecu u Hrvatsku. A temeljem dokumenata koje je izdala Hrvatska država i naši sudovi, ta djeca imaju hrvatsko državljanstvo, To treba izbjeći provjerom dokumentacije", kazao je Damir Bajs koji je pozdravio prijedlog zakona.
Martina Vlašić Iljkić kazala je da su očekivali potpunije materijale te da država i dalje prebacuje svu odgovornost na posvojitelje.
"Svi zajedno ćemo u stanci provjeriti ovu vijest da su Hrvati u Zambiji oslobođeni i da je odbijena optužnica. To je dobro za njihove obitelji i za djecu koju su posvojili. Mislim da uz sve muke je i naša hrvatska diplomacija učinila sve što je mogla da im se u ovim teškim trenutcima pomogne", kazala je Nada Murganić.
Ovjera diplomatskog predstavništva za punu legalizaciju
Damir Bajs istaknuo je da se novim zakonom mijenjaju propusti u posvojenju, ali i da je odbijen zahtjev pravobraniteljice za djecu da sudovi sude temeljem dokumentacije koju potvrđuju hrvatska veleposlanstva odnosno konzulati.
"Ako sudstvo to traži i pravobraniteljica, zašto to nije u ovom zakonu? Zbog dokumentacije su i naši građani bili zatvoreni u Zambiji", kazao je Bajs.
Državna tajnica Ministarstva pravosuđa Vedrana Šimundža Nikolić, koja je uvodno iznijela prijedloge izmjena zakona, odgovorila je da je većina toga što je pravobraniteljica predložila usvojeno.
Nada Murganić istaknula je da bi uloga državnih tijela i konzulata ipak trebala biti veća.
"Legalizacija potpunog posvojenja predviđa upravo konzularno diplomatsko predstavništvo", odgovorila joj je Šimundža Nikolić te pojasnila da je Ministarstvo pravosuđa prihvatilo sugestiju pravobraniteljice za djecu u dijelu isprave pune legalizacije gdje tu ispravu ovjerava diplomatsko predstavništvo dvaju država. "Otvoreni smo ako se i uz to hoće propisati da sud diplomatskim putem zatraži provjeru autentičnosti od tijela koje je izdalo ispravu. Ali, ako ostane i jedno i drugo, to znači da ćemo možda morati duže čekati na prijavu", upozorila je državna tajnica.
Andreju Marić zanimalo je koja je zadnja instanca u postupku posvojenja te je naglasila da je dosta toga nejasno prilikom upisa u registar potencijalnih posvojitelja. Zanimalo ju je hoće li postojati određeni rok za upis u registar?
"U stavku 2 radi se o onim državljanima RH koji iz nekih razloga ne žive u RH. Recimo da se vraćaju u Hrvatsku s posvojenim djetetom. Tu se vraćamo ponovno na izvornu presudu. Ako se hrvatska državljanka primjerice iz Irske vraća s posvojenim djetetom, mi ponovno moramo priznati odluku da bi se ona upisala. Postoji dio ljudi koji će u tom smislu biti izvan obaveze upisa jer, u ovom primjeru gospođa recimo već godinama ima posvojeno dijete", pojasnila je državna tajnica.
Orešković: 'Hoćete li olakšati posvojenja unutar Hrvatske?'
Davor Dretar kazao je da prvi put 'nailazi na iskreno divljenje'. "Sad ste odjednom od nas zatražili da u potpunosti vjerujemo tim državama. Ako nisu sposobni provesti pravne akte, a sudstvo im je odjednom super, logika ne štima baš najbolje. Priznajemo li dakle sudove trećih zemalja? Hoćete li priznavati i odluke sudova u kojima vlada šerijatsko pravo?", upitao je.
"Nisam rekla da pokušavamo stvoriti međunarodni okvir za suradnju već da godinama u treće države šaljemo upite na koje ne dobivamo odgovor. Naravno da moramo poštivati drugu državu koja ima svoj suverenitet", kazala je Šimundža Nikolić.
"Načelno pozdravljam prijedlog ovog zakona", kazala je Dalija Orešković te čestitala prvostupanjskoj presudi Hrvatima u Zambiji. Zanimalo ju je, je li država poduzela mjere da olakša posvojenja i unutar Hrvatske?
"Brojni instituti zakazuju, djeca ostaju neposvojiva. Što ćete promijeniti da se ti postupci ubrzaju i olakšaju u interesu djece, ne posvojitelja?", upitala je.
"Slažem se da naš sustav i doprinosi nekad zašto naši državljani odlaze u nesigurne zemlje i posvajaju djecu. Ministarstvo pravosuđa nije nadležno za pitanja posvojenja unutar RH, to se regulira Obiteljskim zakonom a izmjene su u pripremi pa se nadamo da će i taj dio biti unaprijeđen", kazala je državna tajnica.
Marko Milanović Litre kazao je da se ne slaže s bržim posvajanjem jer sve treba biti detaljno provjereno.
"Hvala Bogu što se dogodio slučaj u Zambiji, jer je pokazao sve manjkavosti sustava", kazao je.
Koliko pečata i koja procedura?
Anka Mrak Taritaš kazala je da je zanima koliko je to koraka, štambilja i potpisa u postupku pune legalizacije posvojenja, te koji je zadnji korak ili pečat koji govori da dokument s kojim će se raspolagati dalje ima punu legalnost?
"Postupak pune legalizacije je sljedeći: prvi pečat i potpis je od strane predsjednika suda koji je ovlašten potpisati se na nekakav dokument kojim jamči da je presuda suda ili državnog tijela koje je izdalo određeni dokument, da je taj potpis vjerodostojan i pečat kojim je opskrbljena odluka. prije toga on ima deponirane potpise i pečate. Sljedeće ide Ministarstvo pravosuđa i uprave, osoba koja također ima deponirane potpise i pečate, dužna je supotpisati se. Potom ide Ministarstvu vanjskih poslova. I potom naše veleposlanstvo zajedno s veleposlanstvom treće države mora imati mogućnost nadovjere. Nadovjerava taj dokument upravo ova treća država", pojasnila je državna tajnica postupak.
Državna tajnica složila se da ljudima koji dugo čekaju na posvojenje treba omogućiti da to bude što prije i na siguran način.
Romana Nikolić istaknula je da su izmjene zakona minimalne. "Stručnjaci su sugerirali da se posvojenje zabrani. Kakav je vaš stav o tome i koje je obrazloženje da se posvojenje ipak dopusti i dajete li garanciju da se slučaj Zambije više nikada neće ponoviti?", upitala je.
"Ponovit ću, sudovi su ti koji donose odluku o priznanju i izvršenju strane sudske presude. Sudovi, koliko god ovaj članak djeluje minimalan, i danas mogu odbiti priznati odluku suprotnu našim propisima. No ovu odredbu smo stavili upravo da zaštitimo međunarodna posvojenja i dali obvezu i sudu i strankama. Sud ne zna da se posvojilo u Kongu ili Zambiji. Mi sad tu u tri stavka dajemo obvezu svim tijelima zajedno sa podnositeljem da moraju osigurati vjerodostojnost", pojasnila je državna tajnica.
'Ova zambijska zakrpa neće ništa promijeniti'
Vesna Nađ kazala je da je procedura u Hrvatskoj spora, i da je učinkovitost državnih tijela u Zambiji spora.
"Ova zambijska zakrpa neće ništa promijeniti. Vi ste trebali mijenjati Obiteljski zakon radi bržeg posvojenja da ljudi ne moraju uopće ići u treće zemlje", kazala je.
Državna tajnica složila se da Obiteljski zakon treba ubrzati i promijeniti.
"Želim istaknuti da je RH svojim diplomatskim kanalima od samog početka zatražila da se naši državljani u Zambiji ne gledaju kao kriminalci i da se što prije s djecom vrate kući. Nalazili smo se u takvoj situaciji gdje morate prihvatiti sustav jedne države htjeli vi to ili ne. Upravo je tiha diplomacija naše države dovela do toga da su naši građani oslobođeni", kazala je Šimundža Nikolić.
Istaknula je kako nema točan podatak o tome koliko je djece posvojeno iz trećih zemalja.
Miletić: 'Zakon će malo toga promijeniti, ako išta'
Marin Miletić istaknuo je da Sabor tek sada donosi 'lex Zambija' zahvaljujući upravo slučaju Hrvata koji su mjesecima bili u Zambiji pod optužbom za trgovinu djecom.
"Osnovna karakteristika ovog zakona je njegova plitkost. Ovaj zakon je plitki pokušaj zamagljivanja činjenice da imamo ozbiljnih problema i pitanja oko posvojenja u RH, kako domaćih tako i onih iz inozemstva. Naime, sve što stoji u ovo malom zakonu koji ima jedva dva članka već je poznato, samo što sudovi i institucije nisu dosljedno i potpuno primjenjivali zakone kada su pred njih stizale odluke ili zahtjevi za posvojenjem iz drugih država", kazao je Miletić. "Problem nikada nije bio u sadržaju zakona i njegovih pravnih normi nego u manjkavoj i labavoj praksi. Stoga, ovim izmjenama ustvari mijenja se ništa. I to treba jasno reći. Njima se određuje ono što bi svakom sudu i nadležnom tijelu trebalo biti poznato. Ovaj zakon će malo toga promijeniti i potpuno je nevažno hoće li biti donesen", dodao je.
Kazao je kako bismo više napravili ako bismo stvorili ambijent koncentracije znanja o ovakvim slučajevima propisujući nadležnost jednog ili nekolicine sudova i potičući ministarstva da imaju educirane ljude upravo za posvojenja s međunarodnim elementom koji će u realnom vremenu pratiti trendove posvojenja i educirati posvojitelje.
"E, to bi onda već bilo nešto konkretno", zaključio je.
