Svjedočanstva silovanih i zlostavljanih žena već neko vrijeme potresaju javnost u regiji. Sve je krenulo mučnim svjedočanstvom o silovanju sprske glumice Milene Radulović kada je imala tek 17 godina. Poslije Radulović, velik broj žena izašao je sa svojim ispovjestima. Neke to čine preko Facebook stranice "Nisam tražila", dok druge sa svojim odvratnim i traumatičnim iskustvima izlaze imenom i prezimenom.
Te žene šutjele su godinama o seksualnim zločinima koje su pretrpjele. Nažalost, javnost često poteže pitanje "zašto je čekala sve do sada?" i "zašto zločin nije odmah prijavila?". No, oni koji rade sa žrtvama seksualnog nasilja znaju točno zašto one to ne prijavljuju odmah i šute. Osobe koje su proživjele takvu traumu stigmatizirane su te se njihovi motivi izlaska u javnost debelo propituju.
Upravo je na tu temu za RTL govorila Sanja Bezbradica Jelavić, odvjetnica Autonomne ženske kuće.
Kako seksualno uznemiravanje uopće izgleda?
Odvjetnica je kroz jedan primjer objasnila što je spolno uznemiravanje i kako ono u praksi izgleda.
"Medijski poznat slučaj je slučaj policijske službenice koju je spolno uznemiravao nadređeni policajac koji je ispoljavao verbalno i fizički neželjeno ponašanje seksualne naravi. Primjeri spolnog uznemiravanja u praksi su svi neželjeni komentari, ponude, dodiri, prijedlozi seksualne naravi", objašnjava Bezbradica Jelavić za RTL.
Spolno uznemiravanje u zakonu
Spolno uznemiravanje je u Kaznenom zakonu definirano kao "svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobi, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje".
U zakonu je objašnjeno da kod spolnog uznemiravanja zlostavljač mora biti nadređen žrtvi ili ona mora biti u odnosu zavisnosti prema njemu ili iz neke posebno ranjive skupine. Propisana kazna za spolno uznemiravanje ide do dvije godine zatvora.
"Tko spolno uznemirava drugu osobu kojoj je nadređen ili koja se prema njemu nalazi u odnosu zavisnosti ili koja je posebno ranjiva zbog dobi, bolesti, invaliditeta, ovisnosti, trudnoće, teške tjelesne ili duševne smetnje, kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine", piše u zakonu.
Seksizam kao dobra definicija spolnog uznemiravanja
Odvjetnica objašnjava kako je dobra definicija spolnog uznemiravanja seksizam i to kako ga definira Preporuka odbora ministara Vijeća Europe.
"U svrhu ove Preporuke, seksizam je: Bilo koji čin, gesta, vizualni prikaz, izgovorene ili pisane riječi, praksa ili ponašanje temeljeno na ideji da je osoba ili skupina osoba podređena zbog svog spola, koje se javlja u javnoj ili privatnoj sferi, bilo na mreži ili van nje (online ili offline), sa svrhom ili učinkom: i. kršenja urođenog dostojanstva ili prava osobe ili skupine osoba ili ii. rezultata u obliku tjelesne, seksualne, psihološke ili društvenoekonomske štete ili patnje osobe ili skupine osoba ili iii. stvaranja zastrašujućeg, neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja ili iv. stvaranja prepreke autonomiji i potpunom ostvarenju ljudskih prava osobe ili skupine osoba ili v. očuvanja i jačanja rodnih stereotipa.2 2 Rodni stereotipi su unaprijed stvoreni društveni i kulturni obrasci ili ideje kojima se ženama i muškarcima pripisuju karakteristike i uloge koje određuju i ograničavaju njihov spol.
Rodni stereotipi su ozbiljna prepreka postizanju stvarne ravnopravnosti spolova i potiču rodnu diskriminaciju. Takvi stereotipi mogu ograničiti razvoj prirodnih talenata i sposobnosti djevojčica i dječaka, žena i muškaraca, njihovih obrazovnih i profesionalnih preferencija i iskustava, kao i životnih prilika općenito", stoji u Strategiji ravnopravnosti spolova Vijeća Europe od 2018. do 2023. godine.
Definicija silovanja
Za razliku od spolnog uznemiravanja, kod kaznenog djela silovanja, mora postojati spolni odnošaj ili s njim izjednačena spolna radnja.
"Tko s drugom osobom bez njezina pristanka izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju ili navede drugu osobu da bez svog pristanka s trećom osobom izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju ili da bez svog pristanka nad samom sobom izvrši sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina", stoji u kaznenom zakonu opis silovanja, a postoji i teži oblik djela u kojem mora postojati "uporaba sile ili prijetnja da će izravno napasti na život ili tijelo silovane ili druge osobe" za što je predviđena kazna od tri do 10 godina.
Što je pristanak na spolni čin?
Na sudu se često, ali i u komentarima na društvenim mrežama kao i u javnosti, problematizira je li žrtva pristala na spolni čin. Taj pristanak definiran je u Kaznenom zakonu: "Pristanak postoji ako je osoba svojom voljom odlučila stupiti u spolni odnošaj ili s njime izjednačenu spolnu radnju i bila je sposobna donijeti i izraziti takvu odluku".
Dodaje se i dio kada pristanka posebno nema: "Smatra se da takvog pristanka nema osobito ako je spolni odnošaj ili s njime izjednačena spolna radnja izvršena uz uporabu prijetnje, prijevare, zlouporabom položaja prema osobi koja se prema počinitelju nalazi u odnosu zavisnosti, iskorištavanjem stanja osobe zbog kojeg ona nije bila sposobna izraziti svoje odbijanje ili nad osobom kojoj je protupravno oduzeta sloboda."
U tom dijelu hrvatskog Kaznenog zakona postoji i treći članak koji se odnosi na "Bludnje radnje", a one se vežu na članke o silovanju i spolnom uznemiravanju uz razliku da "kad nije počinjen ni pokušaj tog kaznenog djela (nego, op.au) počini bludnu radnju", a kažnjavaju se do pet godina zatvora, u najtežem obliku.
'Žrtve nisu dovoljno zaštićene'
Bezbradica Jelavić smatra da žrtve kaznenih djela protiv spolne slobode u Hrvatskoj nisu dovoljno zaštićene. Odvjetnica za RTL kaže da kaznenopravna politika u Hrvatskoj u odnosu na kaznena djela protiv spolne slobode je blaga, a žrtve nisu dovoljno zaštićene unatoč mehanizmima koji su u zakone uvedeni upravo radi zaštite žrtava tijekom postupka.
19.12.2017., Zagreb - Centar za mirovne studije povodom podnosenja kaznene prijave protiv nepoznatih pocinitelja MUPa zbog smrti djevojcice Madine na srpsko- hrvatskoj granici. Sanja Bezbradica Jelavic. Photo: Matija Habljak/PIXSELL
Posljednji put ona je kao zastupnica Autonomne ženske kuće Zagreb predlagala poboljšavanje zakona tijekom izmjena Kaznenog zakona krajem 2019. godine, a među tim prijedlozima je i pooštravanje kazne za spolno uznemiravanje i iskorištavanje djeteta. Tražili su i da se ozbiljno propita zastara kod kaznenih djela spolnog uznemiravanja i iskorištavanja djeteta.
"Kod žrtava seksualnog nasilja koji su nasilje pretrpjeli kao djeca odgođena je sposobnost pokretanja postupka, s obzirom na niz posljedica koje trpe. S obzirom da su djeca prema Ustavu RH pod posebnom zaštitom države potrebno je ojačati pravni okvir koji će zlostavljanoj djeci omogućiti pokretanje kaznenog postupka u kasnijoj fazi života kada će za prijavu biti sposobni i pri tome ukloniti ograničavajući faktor zastarnog roka", objašnjavali su u svom prijedlogu Vladi.
Nakon što su žene iznijele svoja svjedočanstva, sada je na institucijama da reagiraju.
