Pregledavajući svoje društvene mreže, Zagrepčanki je za oko zapeo "story" na kojem je je bio žig policije i Interpola i poruka: "Interpol je u suradnji s policijom Hrvatske uhitio 11 prevarantskih call centara. Policija vas moli da ispunite obrazac za povrat svih ukradenih sredstava u roku od 48 sati."
Lijepo je stajalo u poruci na kojoj su istaknuli žigove policije i Interpola, a onda i molba: "Ispunite obrazac za povrat novca i tu je poveznica koju bi trebali kliknuti."
A onda ako to nije bilo dosta, počela se vrtjeti i druga stranica istog storyja: "Borba protiv internetskog prijevare (loša gramatika). O nama: Legion group je posebno osnovana tvrtka pod pokroviteljstvom Europske unije čiji je cilj borba protiv internetskog prijevare i vraćanje novca žrtvama tih zločina… i ponovno poveznica na prijavu."
"Na prvu je sve izgledalo nekako na mjestu, legitimno, trenutak-dva sam razmišljala je li prijevara i da bih mogla kliknuti poveznicu pa kud me odvede. Ipak, bilo me strah. Otkad to MUP i interpol imaju ovakve oglase na društvenim mrežama", pitala je naša čitateljica.
MUP potvrdio da ne surađuje s privatnim agencijama
Bila je u pravu. Snimila je i poslala izgled ovih storyja, a mi smo proslijedili MUP-u koji nam je potvrdio da MUP ne surađuje s privatnim agencijama u vezi s podnošenjem prijava ili povratom investicija.
"Ako neka stranica tvrdi da surađuje s MUP-om, Europolom ili Interpolom, to je često znak lažnog predstavljanja ili moguće prijevare. Upotreba logotipa i vizuala službenih institucija, poput MUP-a ili Interpola, u svrhe marketinga ili oglašavanja usluga privatnih agencija nije dopuštena. Takva praksa može biti jasna indikacija lažnog predstavljanja ili zloupotrebe", naveli su nam.
Dakle, ono što je iskočilo na Facebooku našoj čitateljici bila je laž iza kakvih često stoje prevaranti vrlo opasnih namjera. Kada se bolje prouče ti oglasi (a na njima jest stajalo da su plaćeni oglasi), tada u uči upada i loša gramatika hrvatskog - doduše, ne na prvu i ako se brzo čita, ali "potrgana" gramatika je tu i to je često znak da nešto "ne štima".
Iako čitateljica nije kliknula na ponuđene poveznice, a tu su bile i strelice koje su je "lijepo" navodile da ih klikne, što se iza njih krije?
Iz MUP-a su naveli: "Općenito možemo reći kako oglasi koji se pojavljuju u javnom prostoru predstavljaju pripremnu radnju za izvršenje različitih kaznenih djela, najčešće različitih oblika prijevara."
Zanimljivo je da kada se pretražuje internet s pojmom "Legion group" među prvim rezultatima pretrage iskaču tvrtke koje se bave zaštitom i sigurnosti.
Varijacije krađa identiteta
Iz MUP-a podsjećaju da su najčešće vrste prijevara krađe identiteta koje često može poslužiti samo kao priprema za kriminal većeg razmjera. Više je varijacija ovih krađa. Kroz Vishing - krađa se radu pozivom i prevaranti telefonom pokušavaju dobiti podatke o osobi, često i financijske ili nagovaraju da im se nešto plati.
Tu je i Phishing - krađa lažnim mailovima kojima pokušavaju navesti osobu da podijeli osobne ili druge podatke. Sve češće su i Smishing - krađa identiteta SMS-om, a tu je i CEO ili direktorska prijevara kad se varalice pretvaraju da su nečiji šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom navode da se uplatit novac na lažni račun ili da neovlašteno doznače novce s poslovnog računa.
Policija gotovo svaki dan u Hrvatskoj objavi kako je još netko "nasjeo", ponekad naivac ostane bez par stotina eura, ponekad su prijevare vrlo bolne i koštaju tisuće eura. One najgore bile su višemilijunske. Postoji tako i BEC (Business Email Compromise) prijevara ili Prijevara s računima kada se varalice pretvaraju da su vaši klijenti/dobavljači i navode vas da platite buduće račune na drugi bankovni račun.
A tu su i prijevare lažnih stranica banaka, romantične prijevare, investicijske prijevare i prijevare u online kupovini, krađa osobnih podataka preko društvenih mreža.
Iz MUP-a kažu da u svim policijskim upravama postoje njihovi "specijalci" za kibernetički kriminalitet i pozivaju da svaki oblik prijevare ili pokušaja prijevare treba prijaviti najbližoj policijskoj postaj. Prijava mora imati dokaze.
"S ciljem utvrđivanja identiteta počinitelja, policija surađuje s pružateljima internetskih usluga, koji su dužni sve dostupne korisničke i pretplatničke podatke o fizičkim ili pravnim osobama koje su otvorile korisničke račune na društvenim mrežama ili drugim korisničkim servisima dostaviti policiji. Policija koristi navedene podatke radi utvrđivanja identiteta počinitelja", navode iz MUP-a.
Savjeti MUP-a
Iz MUP-a savjetuju da nikome ne dajete svoje korisničke podatke i lozinke niti ih upisuju na sumnjivim internetskim stranicama."Ako ste to učinili, potrebno je odmah promijeniti lozinku koja se odnosi na određeni korisnički račun. Ukoliko identičnu lozinku koriste i za druge korisničke račune i internetske usluge, potrebno je odmah promijeniti i te lozinke", upozoravaju.
Iz MUP-a dodaju još i ovo: "Smatramo kako je rizik od kibernetičkih napada, uključujući zlouporabu osobnih podataka na internetu, i dalje visok te u tom kontekstu hrvatska policija kontinuirano poduzima preventivne aktivnosti osvještavanja javnosti putem tematskih konferencija za tisak, priopćenja i izrade audio-vizualnih materijala dostupnih na našem webu, Twitteru i YouTube kanalu MUP-a, te web domeni specijaliziranoj za pomoć žrtvama kibernetičkim napadima cryptolocker ransomwareom. U nastavku je web stranica The No More Ransom Project te priopćenje o održanoj konferenciji za medije - Predstavljeni rezultati operativne akcije NUBES i redizajnirana internetska stranica NoMoreRansom. "
Inače, tijekom 2023. godine započela je kampanja o opasnostima na internetu „Web heroj: Ulovimo lika s weba, koji tvoje eure vreba.“, koja će se nastaviti u 2024. godini, a kako bismo smanjili rizike za građane i trgovačka društva od različitih oblika kibernetičkih napada. "U okviru kampanje izrađena je internetska stranica koja sadrži savjete za građane i tvrtke i podatke o mogućnostima prijave kaznenih djela policiji.
POGLEDAJTE VIDEO: Prevaranti imaju novu metodu: Nikako nemojte nasjesti:
