Najveća i najvažnija izmjena Zakona o obnovi koju će u četvrtak usvojiti vlada odnosi se na sufinanciranje građana. Pala je odluka da se i za Zagrepčane sufinaciranje potpuno ukine.
Dakle, konstrukcijsku obnovu ili gradnju zamjenskih kuća i zgrada u potpunosti će platiti država i grad i to u omjeru 70 prema 30 posto. Vladajući se nadaju da će time riješiti i vlasničke probleme koje ima gotovo 95 posto zgrada.
Privremeni vlasnik takvih zgrada bit će država dok se ti imovinsko pravni problemi ne raščiste. Ali tim jednim udarcem nadaju se da će riješiti i problem s trećom muhom- bespravnom gradnjom.
U Zagrebu je oštećeno 25 tisuća zgrada
Vrijeme ide, obnova stoji. Čak i kod onih koji imaju spremnu svu
dokumentaciju i riješene famozne imovinsko-pravne odnose. Stanari
zgrade u Palmotićevoj ulici su složni i brzi, ali uzalud.
Papirologiju tešku 6 i pol kilograma predali su prije godinu dana
i ništa.
"U tih godinu dana dobili smo samo privremenu odluku kojom se
predviđa obnova. Problem je u tome što su procedure preglomazne,
zapravo neprovedive i u praksi neučinkovite", kaže Alan
Čaplar iz Zagreba.
Procedure se mijenjanju. Ministar graditeljstva ima nove
prijedloge izmjena Zakona o obnovi koje bi stvari trebale
ubrzati.
Prvo i najvažnije građani neće sami plaćati obnovu.
1. Država plaća 70 posto, grad 30.
2. Ne trebaju biti riješeni imovinsko-pravni odnosi, država
upisuje privremeno vlasništvo
3. U obnovu idu i ilegalne zgrade
4. Uklanjat će se zgrade i bez suglasnosti suvlasnika, ako su
opasne
5. Gradit će se zamjenske zgrade
6. A postupci jednostavne nabave za robe i usluge povećavaju se s
200.000 kuna na milijun kuna
Dosadašnji reciprocitet 60-20-20 i potreba za angažmanom
privatnog novca stanara na razini od 20 posto se pokazalo kao
nepremostiva prepreka jer imovinsko-pravni odnosi na oštećenim
zgradama su u katastrofalnom stanju.
To bi značilo da stanari zgrade iz Palmotićeve neće morati
platiti 2 i pol milijuna kuna, odnosno svaki stan 150 tisuća.
"To su strahovito veliki novci dodali se tome da još osim te
konstrukcije obnove svak sam mora platiti obnovu stana. Ono što
je sad dosta nezgodno po sadašnjem zakonu je to što stan ne
možete prodati niti obnoviti, ali ni u njemu živjeti", rekao je
Čaplar.
U svom domu ne žive brojni građani, jer je samo u Zagrebu
oštećeno 25 tisuća zgrada.
U Ministarstvu je obrađeno samo dva posto zahtjeva građana. Od
zagrebačkog potresa prošla je godinu i šest mjeseci, a srušene su
samo četiri kuće i nijedna zgrada. Tek su donesene odluke o
uklanjaju njih 20-ak.
U Udruzi SOS Zagreb od prvog dana donošenja Zakona o obnovi
govore ono što je tek sada priznao ministar
Horvat. Da stanari ne trebaju plaćati
konstrukcijsku obnovu, i da sve koće imovinsko pravni
odnosi.
"Ne nadamo se previše zato što u slučaju Sisačko-moslavačke
županije koja od početka ima proglašenu katastrofu i država
financira sto posto sredstava obnove, ako ćemo se ugledati na
njihov primjer onda to neće biti dobro", Igor
Kordić, potpredsjednik SOS Zagreba.
Izmjena zakona zapravo je popravni ispit za državu, učili su
godinu dana, napravili nisu gotovo ništa.
