Institut sinergije znanosti i društva proveo je jedinstven eksperiment u Hrvatskoj povodom upravo završenih predsjedničkih izbora. Naime, prije samih izbora prezentirali su matematički model predviđanja izbora bez provođenja anketa.
Model je predvidio kako će ovo biti najneizvjesniji predsjednički izbori do sada, što se i ostvarilo. U Hrvatskoj Grabar-Kitarović ostvarila je pobjedu s manje od 2000 glasova razlike (točnije, 1989 glasova ako ne bude korekcija na ponekom biračkom mjestu)! Glasovi u inozemstvu donijeli su joj dodatnih oko 16000 glasova.
Rezultati izbora prikazani su po općinama i gradovima na gornjoj mapi, a u tabeli ispod prikazani su naši predviđeni postoci i stvarni postotak glasova za Josipovića po regijama. Model nije uključivao inozemstvo.
- Regija: Sjeverozapadna
Županije: Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Međimurska Predviđanje za 2. krug: 65.2%
Stvarni rezultat: 61.1%
Razlika model-stvarno: +4.1% - Regija: Zagrebačka
Županije: Zagrebačka, Grad Zagreb
Predviđanje za 2. krug: 52.9%
Stvarni rezultat: 51.0%
Razlika model-stvarno: +1.9% - Regija: Središnja i gorska
Županije: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska
Predviđanje za 2. krug: 46.4%
Stvarni rezultat: 45.0%
Razlika model-stvarno: +1.4% - Regija: Slavonija
Županije: Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska
Predviđanje za 2. krug: 47.6%
Stvarni rezultat: 43.7%
Razlika model-stvarno: +3.9% - Regija: Istra i primorje
Županije: Istarska, Primorsko-goranska
Predviđanje za 2. krug: 73.3%
Stvarni rezultat: 69.0%
Razlika model-stvarno: +4.3% - Regija: Dalmacija
Županije: Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska
Predviđanje za 2. krug: 43.2%
Stvarni rezultat: 39.5%
Razlika model-stvarno: +3.7% - Regija: Hrvatska
Predviđanje za 2. krug: 52.9%
Stvarni rezultat: 50.0%
Razlika model-stvarno: +2.9%
Grafikon ispod prikazuje postotak glasova za kandidate i izlaznost unutar svake skupine. Treba uočiti kako prosječna izlaznost raste s veličinom općine ili grada, te ujedno raste i udio glasova za Josipovića koji u prosjeku pobjeđuje u većim sredinama.
No, na kraju je važno koliko su glasova kandidati prikupili. Stoga grafikon ispod pokazuje broj glasova unutar svakog od pet nivoa veličina općina ili gradova. Josipović je u prosjeku prikupio više glasova u općinama i gradovima iznad 30,000 stanovnika, no nedovoljno za ukupnu pobjedu.
Očito su u tom balansu velikih i malih sredina bili ključni
veliki gradovi. Iznad 100,000 stanovnika imaju samo Rijeka, Split
i Zagreb, i iako je u njima izašao na glasanje približno isti
broj ljudi kao i na izborima prije 5 godina, Josipović je dobio
manje glasova nego tada: u Rijeci 11,349 glasova manje, u Splitu
9,998 manje, a u Zagrebu čak 51,506 glasova manje! U Zagrebu je
izašlo ovaj puta 430,578 birača, a tada je bilo 438,213, no tada
je Josipović dobio 267,796 glasova, a sada 216,290. Stoga,
usprkos tome što je broj izašlih glasača u inozemstvu osjetno
opao u odnosu na prije 5 godina (tada je glasalo oko 114,000
ljudi, a ovaj puta oko 37,000), što je pogodovalo Josipoviću, on
ipak nije uspio pridobiti dovoljno glasova u sredinama koje su mu
bile očekivano sklone.