Demokratski procesi odlučivanja, reinvestiranje dobiti u lokalnu zajednicu te naglasak na ekološkoj i ekonomskoj održivosti – glavna su obilježja društvenog poduzetništva i dobre ekonomije. Nažalost, još uvijek nedovoljno prepoznatog koncepta u Hrvatskoj. Pogotovo kada je riječ o zadrugama, koje imaju ogroman ekonomski i društveni potencijal što u praksi pokazuje i niz primjera diljem svijeta.
Zadruge, naime, slove za biznis budućnosti, a u Hrvatskoj postoji i tradicija u zadrugarstvu, duga više od 150 godina. Međutim, aktualno stanje nije blistavo, pogotovo u usporedbi s ostatkom Europske unije i svijeta.
Čak 100 milijuna ljudi u svijetu zaposleno je u 750.000 zadruga,
koje imaju milijardu članova. Drugim riječima - polovica ljudske
populacije živi od prihoda zadruga, pokazuju podaci Ujedinjenih
naroda i Međunarodnog saveza zadruga.
Preko poljoprivrednih zadruga odvija se 50 posto svjetske
poljoprivredne proizvodnje, a zadruge su, primjerice i neke
od najvećih turističke agencije u Velikoj Britaniji, kao i
neke od najvećih banaka na svijetu. Sedam od 10 najvećih
proizvodnih zadruga na svijetu je iz Europe i osiguravaju posao
za gotovo šest milijuna ljudi. U Hrvatskoj je zaposleno tek 0,2
posto u zadrugama, koje ostvaruju samo 0,3 posto ukupnih prihoda
svih trgovačkih društava.
Ivan Božić (Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL)
Poražavajuće su to brojke, ali ne čude s obzirom na veliku stigmu
koja u Hrvatskoj vlada kad je riječ o zadrugama. ''Termin
'zadruga' podsjeća na neka prošla vremena iako je danas 2019.
godina'', za Vijesti.hr kaže Ivan
Božić, upravitelj Socijalne zadruge Humana Nova, i
dodaje: ''Nažalost, zbog raznih okolnosti nedostaje povjerenje
među ljudima i to smatram glavnim problemom''.
Problem su i propisi, ali Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta uskoro kani pokrenuti izmjene Zakona o zadrugama
''U 2018. godini napravljen je prijedlog novog zakona, odnosno smjernice – bio sam član radne skupine kreiranja smjernica. Ekonomski institut Zagreb je napravio veliku studiju i materijali su poslani u Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrtništva kojemu je 1. siječnja 2019. godine pripojen Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo, koji više ne postoji kao javna ustanova'', upozorio je Božić.
Humana nova(Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL)
''Takva institucija je potrebna kako bi pružila primjerenu
podršku postojećim zadrugama, promovirala zadružno poduzetništvo
i pridonijela razvoju tog segmenta gospodarstva'', za
Vijesti.hr napominje Tanja Broz
s Ekonomskog instituta, koja je uz Sandru
Švaljek i Branku Niemann autorica
studije koju spominje Božić.
Studija, koju je naručilo Ministarstvo gospodarstva,
poduzetništva i obrta 'Prijedlozi za unapređenje zadružnog
gospodarstva u RH', istražuje razloge slabosti zadružnoga
gospodarstva u Hrvatskoj, identificira potencijal njegova rasta
te daje prijedlog mjera i aktivnosti koje bi mogle pridonijeti da
se on ostvari.
Iz Ministarstva su za Vijesti.hr najavili da ''u suradnji s ključnim sudionicima planiraju u skorije vrijeme pokrenuti izmjene Zakona o zadrugama''. U tu svrhu bit će korištene i preporuke Studije, a o svemu, pa i o samoj studiji, kažu, obavijestit će ''pravovremeno javnost nakon što bude proanalizirana i raspravljena sa zainteresiranim sudionicima ovog procesa''.
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, Darko Horvat, diplomirani inženjer elektrotehnike, 18.710 kuna (oženjen, ima djecu, prebivalište u Donjoj Dubravi)
Darko Horvat (Patrik Macek/PIXSELL)
Zadruge nisu relikt prošlosti, već potencijalno uspješan model poslovnog udruživanja
''Hrvatska po značaju zadrugarstva zaostaje za drugim zemljama u svijetu. Razloge vjerojatno treba tražiti u tome što se sam pojam zadruga poistovjećuje sa socijalističkim društvenim uređenjem, iako takva kvalifikacija nije točna, te se doživljava kao relikt prošlosti, a ne kao potencijalno uspješan model poslovnog udruživanja. Zadružno poduzetništvo u nas je razvijeno daleko manje nego što bi to objektivno bilo moguće'', upozorava Broz.
''Osim same percepcije, dio razloga za takvo stanje u zadrugarstvu valja tražiti i u zakonskoj regulativi. Iako je Zakon o zadrugama usklađen s ključnim međunarodnim dokumentima u pogledu zadružnih vrednota i načela, postoje dijelovi zakona koji su problematični. Za razvoj zadružnog poduzetništva Zakon bi trebalo mijenjati u dijelovima u kojima je nepotrebno restriktivan - poput broja članova potrebnih za osnivanje koji sada iznosi sedam - te u dijelovima koji dopuštaju zadrugama manje slobode u djelovanju u odnosu na druge pravne oblike. Osobito u odnosu na društva s ograničenom odgovornošću i obrte (poput obveza izdvajanja za razvoj zadruge i u obvezne pričuve)'', objašnjava.
kava, žena, rad, posao, laptop, karijera, radionica ilustracija
Broz napominje da ''zadruge pružaju idealan oblik organiziranja onima koji u poslovanju žele zadržati svoju neovisnost kao fizičke ili pravne osobe, a istodobno iskoristiti prednosti okrupnjavanja'': ''Okupljanje u zadrugu fizičkim osobama i malim i srednjim poduzetnicima omogućuje podjelu rizika, ulaganja u strojeve i opremu koji bi im inače bili nedostupni, lakši pristup tržištu, bolju pregovaračku poziciju kod nabave i plasmana proizvoda te povećava njihov kapacitet za razvoj menadžmenta, usavršavanje i istraživanje''.
''Zadruge su, međutim, dio gospodarstva koji najčešće nije predmet razrađenih javnih politika'', upozorava: ''Poticanje organiziranja u zadruge pomoglo bi da se u većoj mjeri iskoriste ekonomije obujma koje pruža suradnja i udruživanje u obavljanju gospodarske djelatnosti. Za razvoj zadružnog poduzetništva koristile bi mjere koje olakšavaju i stimuliraju udruživanje obrta, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te mikro i malih poduzetnika u zadruge. Naravno, kada njima to odgovara''.
Kad je riječ o zakonskoj regulativi koja također ponegdje nepotrebno komplicira poslovanje zadruga, Broz izdvaja: ''Na primjer, zadruge se razlikuju od drugih pravnih oblika u pogledu poreznog tretmana. Naime, zadruge dio dobiti moraju rasporediti u zakonske pričuve namijenjene očuvanju financijske stabilnosti zadruge te unapređenju njezina poslovanja. Međutim, iako se propisivanjem zakonske pričuve država izravno uplela u odlučivanje zadruga o raspodjeli dobiti, zadruge i na taj dio dobiti trebaju plaćati porez na dobit''.
Kako rade zadruge u Hrvatskoj?
Kada govorimo o zadrugarstvu, zvučno svjetsko ime svakako je baskijska industrijska zadruga - konzorcij Mondragon, koja se sastoji od 150 poduzeća odnosno 260 zadruga i zapošljava više od 100.000 radnika te se nalazi u top 10 španjolskih tvrtki. Ima produktivnost veću za 60 posto nego u drugim tvrtkama, a 10 posto dobiti odvaja za projekte u zajednici, dok se preostala dobit raspodjeljuje radnicima. Najveća plaća u Mondragonu maksimalno smije biti sedam puta veća od najniže plaće.
U Hrvatskoj zadrugari o tome zasad samo mogu sanjati, ali uporni su i kažu da vide napredak. ''U nekim stvarima je situacija poboljšana. Primjerice, izbačena je restrikcija u nekim natječajima u kojima zadruge nisu bile legitiman pravni oblik za natjecanja. Primijetila sam, da barem u jednom natječaju, sad to jesu. Također, i poticaji s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) su se donekle prilagodili zadrugama'', kaže Ana Teskera, suosnivačica prve zadružne pivovare u Hrvatskoj 'Brlog'.
Maja Šepetavec, Ana Teskera (Zarko Basic/PIXSELL)
Za Vijesti.hr prisjetila se i nekih problema s kojima se susreću zadrugari u Hrvatskoj pri osnivanju zadruge: ''Mislim da je prevelik minimalan broj osnivača zadruge – sedam. Također, kao zadruga nismo dobili nikakvu pomoć za osnivanje niti zapošljavanje, kao što smo mogli dobiti da smo bili primjerice d.o.o.''
''Sve ostalo su standardni birokratski problemi koje svi susrećemo bez obzira na pravnu formu i koje ćete - ako ste uporni savladati, ali koji su realno nepotrebni i oduzimaju dragocjenu energiju. Primjerice, sto raznih dokaza za ovo i ono te minimalna direktorska plaća koja je jedna od najgorih prisila koju su ikada izmislili'', smatra Teskera.
Posao
''Imali
smo proces registriranja zadruge u Čakovcu, Zagrebu i Puli. U tri
različita trgovačka suda imali smo tri različita procesa
osnivanja - dakle, u startu problemi. Nismo ni približno
iskoristili te ne koristimo prednosti zadruge zbog nažalost
različitih tumačenja zakona. Sukladno tome danas se na tržištu
ponašamo kao d.o.o.'', podijelio je Božić iskustva zadruga Humane
Nove.
Riječ je o društvenom poduzeću koje potiče zapošljavanje osoba s
invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba kroz
proizvodnju i prodaju kvalitetnih i inovativnih tekstilnih
proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala za domaće i
inozemna tržišta.
Hrvatska ima priliku za iskorak i treba je iskoristiti
Iako i sam smatra da po pitanju zadrugarstva u usporedbi s ostatkom svijeta Hrvatska stoji loše, Božić je optimističan: ''Vidim priliku za iskorak, a na nama je da li ćemo priliku iskoristiti i slažem se da su zadruge biznis budućnosti''.
''Zadruge tradicionalno imaju velik značaj u poljoprivredi, ali u svijetu i u bankarstvu i u osiguranju. Osim toga, pokazalo se da su zadruge prikladan model poslovanja i u brzorastućim granama poput zdravstvenih usluga, obrazovanja, iskorištavanja obnovljivih izvora energije, poslovnih usluga i stanovanja'', napominje Broz.
''Zadruge zapravo rade za svoje članove te se na takav način ostvaruje šira društvena korist od njihovog poslovanja. To može biti vezano i s održivošću u smislu ekologije, ali primarno je da su zadruge takav oblik udruživanja koji će olakšati pristup tržištu malim proizvođačima ili pri zajedničkom ulaganju u opremu. Na takav se način direktno potiče lokalna ekonomija što pozitivno utječe na održivost putem proizvodnje i prodaje lokalnih proizvoda i lokalnog zapošljavanja'', objašnjava. Ali i dodaje: ''Iako svaka zadruga može uključivati elemente održive ekonomije u svom poslovanju, pogotovo one koje djeluju u širem interesu zajednice, u Hrvatskoj ne postoji mnogo zadruga koje se isključivo bave održivom ekonomijom''.
''Ljudi su jako nepovjerljivi i ustvari dosta 'neposlovni' kod nas. Sigurna sam da imaju i svoje razloge za to, međutim, to za mene nije dovoljno za izgovor da niti ne pokušamo'', ističe Teskera i poručuje: ''Ima dosta ljudi koji su spremni potegnuti i pomoći i drugima i sebi u napredovanju prema boljem društvu, naprednijem. No većina djeluje doista apatično ili prestrašeno od suradnje i udruživanja. Negativni primjeri često ruše ono što se teškom mukom sagradi, ali mislim da će to pozitivni primjeri ipak malo promijeniti''.
