Riječ je o Dječjem vrtiću Cvrčak, područnom objektu Đalskog 29.
"Neki dan kada je padala kiša i kada sam došao po svoje dijete te vidio da čistačica stavlja deke po podu hodnika gdje djeca odlažu svoju odjeću i obuću kako se netko ne bi poskliznuo i ozlijedio umalo da nisam doživio, kako se ono u narodu kaže, 'fraze'. Naime, krov vrtića prokišnjava i kišnica prolazi kroz zidove i curi u sam prostor vrtića. Ali, najveći i najopasniji detalj je što prokišnjava u samoj zoni i trasi rasvjetnih tijela i potrebna je sekunda da se dogodi kratki spoj na instalacijama", detaljno opisuje zabrinuti otac (podaci poznati redakciji) te uz to tvrdi kako na taj problem upozorava i Grad već dvije godine.
Njegove navode potvrđuje i ravnateljica vrtića Anita Kolarić, ali ističe da će se situacija uskoro ipak riješiti. "Radi se na tome i uskoro kreće kompletna sanacija krovišta vrtića. Grad nam je to odobrio, natječaj je proveden i pitanje je dana kada će se početi. Trudili smo se koliko smo mogli. Znate, ne ide to sve tako brzo zbog natječaja i svega. Roditelje još nismo izvijestili, a znam da su nestrpljivi i razumijem ih. Ali, evo sve ide", kazala nam je Kolarić.
Galerija
Potvrdu njezinih riječi tražili smo i od Grada, no do zaključenja teksta odgovor na naše pitanje nismo dobili, jednako kao i na ono gdje će s djecom iz tog objekta ako obnova krova započne tijekom sadašnje odgojne godine.
Nije problem samo krov
No, na najnovije informacije o sanaciji i drugi roditelji napominju nam kako krov nije jedini problem tog vrtića, da je objekt derutan i star te da su dotrajali parketi, sanitarni čvorovi i tuševi za djecu. "Kad smo prvi put prije dvije godine progovorili o tome, Grad je započeo s obnovom, postavio novu vanjsku stolariju i na tome je sve stalo", kažu nam.
Da je situacija u zagrebačkim gradskim vrtićima teška potvrđuju nam i u Sindikatu obrazovanja, medija i kulture (SOMK). Oni napominju kako je Državni pedagoški standard u Saboru donesen 2008., a da je svaki osnivač gradskog vrtića, pa tako i Grad Zagreb, trebao u potpunosti primijeniti sve njegove odredbe, kao što su određeni broj djece u grupama, materijalni i financijski uvjeti rada, prostori dječjeg vrtića, mjere zdravstvene zaštite, mjerila za opremu vrtića i drugo, još 2013. godine. U Sindikatu također ističu kako je sada kraj 2017., a da Standard u svim segmentima nije usklađen. Pritom dodaju kako je suština tog dokumenta upravo osiguravanje uvjeta za pravovremeno zadovoljavaje prava, potreba i interesa djeteta.
"Grad se dosta prilagodio i dosta je napravljeno. Novi vrtići su u skladu sa standardom, no premalo ih je. S druge strane, imamo problem tih objekata starih i 30 do 40 godina koje bi trebalo obnavljati, no dinamika i tempo obnove su spori. Nakon naše sindikalne akcije situacija se popravila, no još uvijek ima dosta stvari za riješiti. Primjerice, u planovima mnogo toga stoji pa tako i u onom za 2017., no od planiranog se malo napravi. Imamo i problem da je za predškolski odgoj ukinuto dva milijuna kuna i s obzirom na to, pitanje je sada hoće li sve predviđeno biti odrađeno. Mnogo toga je dobro, međutim briga o djeci treba biti prioritet i da na vrijeme rješavamo probleme ne bismo morali sanirati posljedice", kaže nam Božica Žilić, predsjednica SOMK-a.
Standard jedno, a praksa drugo
Podsjećajući na nedavni slučaj Dječjeg vrtića Tratinčica u Dugavama kad se dijete ubolo na narkomansku iglu tijekom igre na nekontroliranom prostoru (neograđenom vanjskom prostoru), Žilić upozorava upravo na neusklađenost standarda i onog što se događa na terenu.
"Naravno da je u takvom slučaju krivnja svaljena i na odgojitelja, ali taj odgojitelj je trebao imati uvjete za rad. Od njega se prema standardima traži da djecu izvede van na igru, a istodobno on nema osiguran adekvatan prostor za to. I onda svi reagiraju tek kad se nešto dogodi", kaže nam Žilić dodajući kako odgojitelji u vrtićima zbog neosiguranih uvjeta često rade pod velikim stresom.
Roditelji imaju adut, ali ga zaboravljaju
Na naše pitanje kako bi danas ocijenila vrtićke objekte na području Zagreba, Božica Žilić nam odgovara: "Kad sve gledam, a imam informacije o većini, ono što je sustav pružio materijalno, prostorno i didaktički, mogu dati ocjenu 3. Znam da sredstava ima i trebalo bi ih usmjeriti na to".
No, predsjednica SOMK-a roditelje podsjeća da se i sami moraju uključiti u rješavanje problema koje imaju i to preko "važnog alata u procesu", a to je njihov predstavnik u Upravnom vijeću roditelja.
'Ako on primijeti da taj vrtić nešto treba, ima moć utjecati na to da se problem riješi, jer on ima pravo glasa na Upravnom vijeću i može utjecati na osnivača koji je potom dužan reagirati', kaže Žilić podsjećajući roditelje da o svim problemima trebaju izvijestiti svog predstavnika u tom tijelu.
