U noći sa subote na nedjelju kazaljke će se vratiti jedan sat unatrag, s tri sata na dva., čime 29. listopada počinje zimsko računanje vremena koje traje sve do 31. ožujka 2024.
Ljetno i zimsko računanje vremena trenutno provodi manje od 40 posto država svijeta. One koje će na cijelom svom teritoriju pomaknuti sat, a ne nalaze se u Europi i Sjevernoj Americi, su: Čile, Paragvaj, Kuba, Haiti, Egipat, Izrael, Libanon i Novi Zeland. Na ljetno računanje prijeći će i gotovo cijeli SAD, Kanada i Australija, osim pojedinih saveznih država tj. pokrajina.
Razlog pomicanja sata je potreba da se smanji trošak električne energije. Kako dan traje duže, imamo više prirodne svjetlosti i trošimo manje energije.
POGLEDAJTE VIDEO: Zimsko računanje vremena: Europa je za sada odustala od ukidanja pomicanja sata
Već poznati problemi
Protivnici ovakvog načina računanja vremena tvrde da to loše utječe na naše zdravlje. Ukazuju na poremećaj bioritma i posljedične štetne učinke na zdravlje, poput srčanog i moždanog udara. Istraživanja su također pokazala porast smrtonosnih prometnih nesreća zbog nedostatka sna u tjednu nakon promjene vremena.
U Europskoj uniji skoro je i došlo do odustajanja od ove prakse. Plan je bio da se satovi posljednji put pomaknu 2021. godine, ali zbog Brexita i pandemije nije ostalo vremena za raspravu pa je EU odlučio da u narednim godinama neće biti ukidanja ljetnog i zimskog računanja vremena.
Inače, ljetno računanje vremena prvi put je ostvareno u Njemačkoj i Austro-Ugarskoj za vrijeme Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916. godine. Ubrzo je taj primjer slijedila Velika Britanija, od 21. svibnja do 1. listopada 1916. godine.
