"Ako se ne osigura sve, kompletno, nece se forsirati i nece se ni Zagrebu niti Hrvatskoj nista dogoditi ako se odluka eventualno par mjeseci prolongira", izjavio je Marijan Maras, procelnik zagrebackog Gradskog ureda za energetiku, zastitu okolisa i odrzivi razvoj.
Pojasnio je da se moraju osigurati tehnicki uvjeti da bi se moglo odvijati odvojeno prikupljanje otpada.
Planski se mora povecavati broj reciklaznih dvorista, "zelenih otoka" i separatnog odvajanja otpada.
"To je jedan proces koji se ne zatvara preko noci, medutim evidentno idemo prema naprijed i ja vjerujem u kolege koji sudjeluju u tom projektu te gradanima. Mislim da u Zagrebu mozemo uspjeti", porucio je procelnik Maras, ustvrdivsi da je uz pojacanje infrastrukture, nuzno i podizanje svijesti.
Smatra kako ce se polako zone prosirivati "dodatnim pilotima", ali da je jos uvijek optimist "da se neke stvari vec mogu napraviti".
Naveo je da su mnogi europski gradovi to rijesavali segmentalno, po pojedinim dijelovima grada, te da gradovi u pojednim kvartovima imaju razliciti sustav. Ocjenjuje kako to nije nista neobicno, jer se na kraju zatvara cjelokupan sustav na razinu na kojoj treba biti.
Maras je rekao da su gradski zastupnici donijeli "jednu od najpostenijih odluka da se otpad naplacuje prema kolicini".
"Zajedno smo se dogovorili da taj tezak zadatak provedemo maksimalno do odredene visoke razine i formiramo Povjerenstvo".
Podsjetio je da je jucer, 17. svibnja, zavrsio dvomjesecni pilot projekt koji je bio proveden na uzorku od cak 7.000 kucanstava u razlicitim gradskim cetvrtima Zagreba te da ce sada Povjerenstvo na temelju dobivenih podataka detaljno analizirati situaciju i preporuciti "eventualne korekcije ili prolongacije, ukazati na pojedine greske ili sugerirati nekakve dodatne novosti koje treba napraviti".
Do lipnja analiza pilot projekta
"Obecali smo zastupnicima Gradske skupstine da cemo do kraja lipnja prakticno imati cijelu analizu i da cemo im predloziti da se odluka zadrzi u potpuno istoj formi ili je eventualno nesto korigiramo", rekao je Maras.
Smatra kako se ne moze ocekivati da ce se preko noci kompletno sustav promijeni, ali rezultati pokazuju da se ide prema boljem.
"Gradani Zagreba polako postaju sve vise svjesniji, odvaja se dio otpada. Cistoca - podruznica Zagrebackog holdinga zajedno s Gradom Zagrebom i Fondom za zastitu okolisa i energetsku ucinkovitost trudi se osigurati infrastrukturu", istaknuo je procelnik Maras.
Rezultati projekta ce biti korektivni faktor za sve sto treba napraviti, dodao je.
Na upit Hine misli li da bi gradani Zagreba od srpnja mogli poceti s odvojenim prikupljanjem otpada, Maras je rekao da ima opci uvid, ali jos nema konkretne podatke, pa ne bi bio prognozer ovog trenutka.
"Analiza nam je najbolji pokazatelj, dakle brojke govore sve i nacin kad se obradi nesto, onda moramo stajati cvrsto s obje noge na zemlji", rekao je.
U Zagrebu je 17. ozujka poceo dvomjesecni pilot projekt odvojenog prikupljanja otpada u koji je bilo ukljuceno 7000 gradana, kao priprema za 1. srpnja, kada ce za sve Zagrepcane poceti odvojeno prikupljanje mijesanog komunalnog otpada i biootpada na kucnom pragu te naplata otpada po volumenu, a ne vise po kvadraturi stambenog ili poslovnog prostora.
Pilot projekt u Zaprudu
Pilot projekt je u Zaprudu predstavio zagrebacki gradonacelnik Milan Bandic, odvajajuci razne vrste otpada u za to predvidene spremnike i tada je rekao da do kraja 2018. treba zatvoriti odlagaliste otpada Jakusevec te u funkciju staviti centar za gospodarenje otpadom s mehanicko-bioloskom obradom i reciklazom te termicku obradu otpada.
"Time cemo poboljsati zivot nasih sugradana, sacuvati ekologiju i sto je najbitnije, koju kunu iz nasih lisnica. Manje cemo davati za racune", istaknuo je Bandic te pozvao sugradane da odvajaju otpad i cuvaju okolis.
Sto Zagrepcani budu discipliniraniji i vise odvajali otpad imat ce osjetno manje racune, rekao je.
Tijekom dva mjeseca gradani su u posebne vrecice i spremnike ispred zgrada i kuca mogli odlagati biorazgradivi i mijesani komunalni otpad, dok su papir, staklo, tekstil, plastiku i metal odvajali u za to predvidene spremnike na tzv "zelenim otocima".
Spremnici su bili oznaceni posebnom bojom - plavom za papir, zelenom za staklo, narancastom i sivom za plastiku i metal, ljubicastom za tekstil, smedom za biootpad i crnom za mijesani komunalni otpad. Na svakom spremniku je bila naljepnica s uputama koji se otpad smije, a koji ne smije odloziti u njega.
