Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) predlaže uvođenje flat taxa, odnosno jedinstvene stope oporezivanja dohotka od 20 posto, neovisno o prihodima.
Flat tax, odnosno proporcionalna stopa poreza, značio bi kako istu stopu poreza, u ovom slučaju 20 posto, plaćaju svi neovisno o zaradi. Takav je sistem u suprotnosti sa sadašnjim, progresivnim porezom prema kojemu oni koji zarađuju više imaju i veću stopu poreza. Naravno, i u slučaju flat taxa oni koji zarađuju više, efektivno bi na kraju plaćaju veći porez.
Porezna bi reforma, napominju u svojoj analizi, bila ambicioznija uz flat tax, a navode kako treba osigurati i ambicozne rezove rashoda, prije svega mirovinskog i zdravstvenog sustava.
'Treba iskoristiti priliku'
Trenutni prijedlog porezne reforme nudi porezno rasterećenje od dodatnih 2,7 milijardi kuna, a kada se gledaju ukupna porezna rasterećenja u razdobolju 2015. - 2019. radi se o preko 8 milijardi kuna više novca za porezne obveznike.
"CEA smatra kako odmah treba iskoristiti priliku za ambiciozniju poreznu reformu kako bi se još više rasteretilo poduzetnike i građane. Takav smjer bi značajnije utjecao na značajnije povećanje ekonomske slobode koje ovisi o smanjivanju državnih rashoda. Činjenica jest da smanjivanja državnih rashoda do sada gotovo nije bilo što govori o odsutnosti strukturnih reformi u javnom sektoru.
Nakon duge recesije, Hrvatskoj je potrebna cjelovita odvažna porezna reforma kako bi se dinamizirao ekonomski rast i tako umanjilo kašnjenje za usporedivim zemljama Srednje i Istočne Europe", navode.
'Mariću se sviđa koncept flat taxa'
Predloženom reformom pomiče se prag za oporezivanja graničnom stopom sa 17.500 na 30.000 kuna mjesečno. "Iz toga se može zaključiti da se ministru skoro pa sviđa flat tax koncept. Isti je očito teško uvesti iz političkih i "socijalnih" razloga, unatoč tome što se većina progresivnosti oporezivanja dohotka osigurava kroz neoporezivi dohodak.
Trenutni plan dodatnog rasterećenja oporezivanja dohotka je efektivno relativno blizu flat tax učinka, pa se zbog jednostavnosti može odmah uvesti i to najbolje rješenje. Češka primjerice ima flat tax od 15%, kao i većine zemalja Srednje i Istočne Europe", pišu.
Nema smisla snižavati PDV
Smatraju kako nema smisla snižavati PDV već bi efektivnije bilo smanjiti direktne poreze odnosno doprinose. Značajnija porezna reforma koja bi Hrvatsku učinila atraktivnijim mjestom za strane investitore trebala bi, osim flat taxa, uvesti još neke mjere, piše CEA. Bitno je povećati neoporezivi dohodat na 5.000 kuna mjesečno, obzirom da je osobni odbitak glavni izvor progresivnosti u sustavu poreza na dohodak.
"Navedeno bi povećanje neoporezivnog dohotka predstavljalo rasterećenje od barem 2 milijarde kuna, a gubitak opći proračunskih prihoda treba nadoknaditi smanjivanjem rashoda lokalne administracije i odustajanjem od sniženja PDV-a 2020. na 24%. Pritom je potrebno istaknuti kako uslijed dosadašnjih rasterećenja već 1,5 milijuna poreznih obveznika ne plaća porez na dohodak", pišu.
Flat tax s većim neoporezivim dohotkom bi mnoge još dodatno rasteretio, tako da bi porez plaćali samo bogatiji koje bi se također rasteretilo, smatra CEA.
Projekt Hrvatska 2025.
Klasični porez na dobit bi zamijenili jednostavnim porezom na isplaćenu dobit od 20 posto po uzoru na Estoniju koja je porezno najkonkuretnija zemlja svijeta, pišu. Ukinuli bi sve upravne pristojbe, poduzetnicima omogućili 100 postotno priznanje poslovnih troškova, ukinuli prijenos na vlasništvo nekretnina, ne uvoditi nove poreze...
Smatraju i kako poduzetnike ne bi trebalo kažnjavati za manje prekršaje. "Još smo svjedoci da se u praksi događaju situacije kada inspektori nastoje kažnjavati poduzetnike i zatvarati njihove prostore, počevši od malog i velika slova, nekoliko kuna u blagajni itd. Inspekcije se trebaju usmjeriti na procjene rizika kako bi targetirale realne probleme", pišu.
"CEA projekt Hrvatska 2025 donosi mjerljive ciljeve za konkretne ambiciozne reforme, a tako i za nastavak porezne reforme. Hrvatska treba još bolje iskoristiti prednosti članstva u Europskoj uniji, a to ovisi prije svega o domaćim strukturnim reformama", zaključuju.
