2017. bismo trebali imati i brži i jeftiniji internet, ako krenemo graditi širokopojasnu mrežu kako od nas traži Europska komisija da sve članice imaju internet brzine najmanje 30 megabita u sekundi. Hrvatska je trenutno na začelju Europe, a pitanje od gotovo milijardu kuna je tko će graditi mrežu - država ili privatnici.
Krćani su odlučili da žele živjeti u digitalnom društvu. Još od 2009. rade na projektu koji bi svim građanima trebao osigurati ultra brzi fiskni internet.
"S brzinama najmanje 100 megabita na sekundu i više", kaže Čedomir Miler, zamjenik gradonačelnika Krka.
No općina Grad Krk se ubraja u 85 posto područja u Hrvatskoj gdje niti jedan operator nema komercijalni interes za gradnju širokopojasne mreže sljedeće generacije.
"Znači jedino ako sami izgradimo svjetlovodnu mrežu možemo osigurati našim građanima brzi internet", ističe Čedomir Miler, zamjenik gradonačelnika Krka.
Naime komisija je donijela Digitalnu agendu čiji su ciljevi svakom stanovniku Unije do 2020. osigurati mogućnost pristupne brzine od najmanje 30 megabita u sekundi te da 50 posto kućanstava bude pretplaćeno na pristup internetu s brzinom većom od 100 megabita u sekundi.
I dok Šveđani u prosjeku surfaju brzinom od 18 megabita u sekundi, Slovenci 13, Hrvati surfaju brzinom od tek 7 megabita u sekundi.
A spori i skupi internet ograničava razvoj.
"Ako vi želite raditi ono što se kaže - od kuće - vi to ne možete raditi ako se ne nalazite u nekom populacijskom središtu, naprosto zbog toga što brzog interneta nema, a mobilni je prohibitivno skup", tvrdi IT novinar Jasmin Redžepagić.
Hrvatska je stoga usvojila Digitalnu agendu EU u Strategiji za pristupnu i agregacijsku mrežu.
"Pristupna mreža je ona koja je do korisnika, agregacijska mreža je ona između gradova i naselja", kaže Marko Čavlović, pomoćnik ravnatelja HAKOM-a.
Hrvatskoj je za gradnju tih mreža dostupno 209 milijuna eura subvencije iz EU fondova, a u tijeku je izrada kriterija za odabir projekata koji će se sufinancirati. No u Vipnetu misle kako program već sada ide na ruku Hrvatskom telekomu koji ima najveću mrežu.
"On danas predviđa investicije u zastarjelu bakrenu infrastrukturu koja dugoročno ne može ispuniti očekivanja modernog digitalnog društva", tvrdi Tomislav Makar, glavni direktor za tehniku Vipneta.
Što se tiče agregacijske mreže koja povezuje naselja, HAKOM je u analizi tržišta naznačio da se ne može očekivati da će bilo koji drugi operator uložiti u novu pored postojeće HT-ove. Izgradnju stoga planira preuzeti - država. Za početak je, odlukom pretprošle Vlade, povezana svjetlovodna infrastruktura državnih tvrtki.
"Radi se o infrastrukturi koja se proteže cijelom Hrvatskom na oko 8000 km, a do danas je od strane telekomunikacijskih operatora ukupno zakupljeno više od 1600 km svjetlovodne infrastrukture", poruičuju iz tvrtke Odašiljači i veze.
Europskoj Komisiji je pak poslan nacrt plana prema kojem bi država gradila agregacijsku mrežu temeljenu na odgovarajućoj optičkoj infrastrukturi u suradnji s tvrtkom Odašiljači i veze. Trošak gradnje iznosio bi oko 800 milijuna kuna.
Prema planu 634 naselja trebala bi biti spojena na širokopojasnu mrežu, no HT je već došao sa svojom mrežom do 605 naselja te se pitaju da li je opravdano graditi novi paralelni sustav uz onaj već postojeći.
Iako stručnjaci i ostali operatori tvrde da HT-ova mreža svojim kapacitetima ne može udovoljiti zahtjevima razvoja tržišta, sve je došlo i do najviše političke razine.
"Mogu vam samo reći da u Njemačkoj privatni poduzetnici čine veliki dio te infrastrukture kroz privatne investicije", ističe njemačka kancelarka Angela Merkel.
"Hrvatska će naći model u kojem ćemo naći pravu mjeru korištenja postojeće infrastrukture i ideje da ona bude dodatno proširena", dodaje hrvatski premijer Andrej Plenković.
Hoće li država smijeti graditi agregacijsku mrežu ili će morati prepustiti HT-u da unaprijedi svoju trebalo bi biti poznato do proljeća kada će Europska komisija odlučiti je li program koji im je ministarstvo prometa poslalo usklađen s pravilima državnih potpora.
