Upozorenje guvernera HNB-a da bi rata kredita mogla porasti za
petinu, uznemirila je građane kojima je trauma zvana franak još
svježa. Čeka li nas sličan scenarij? U situaciji najmanjih
kamatnih stopa u povijesti, one mogu samo u jednom smjeru, kaže
ekonomski analitičar Grubišić.
"Postoji povijest i većih stopa. Kada vam je ekonomska varijabla
na dnu, vrlo vjerojatno može ići samo u jednom smjeru, a to je
prema gore. Prema tome ne treba biti šokiran ako dođe do porasta
kamatnih stopa", kaže ekonomski analitičar Andrej
Grubišić.
Iz Vlade se nisu oglasili o pesimističnoj guvernerovoj najavi.
Teoretska mogućnost za rast kamata postoji, slaže se i bivši
ministar financija iz doba krize franka, Boris
Lalovac. No, Vujčićeva izjava ga je
iznenadila.
"Mi sljedeće godine ulazimo u euro, tako da moram priznat da me
malo čudi ovakva panika što se tiče rasta kredita, a s druge
strane govore kada uđemo u euro da će nam se rate kredita
smanjiti", kaže bivši ministar financija Boris
Lalovavc.
Promjenjiva kamatna stopa formira se od fiksnog dijela i
referentne kamatne stope. Za kredite u eurima to je euribor -
stopa zaduživanja na europskom međubankarskom tržištu. On je u
ovom trenutku negativan, što kredite s promjenjivom kamatnom
stopom čini povoljnima. No, rastom euribora, rast će i kamate,
čak i na kunske kredite, jer Nacionalna referentna stopa s
odmakom prati euribor.
Tako dužnik koji ima kredit u iznosu od 100 000 eura na 20 godina
po kamatnoj stopi od 2,55 posto plaća ratu od 495 eura,
izračunava Grubišić.
"Ako dođe do povećanja kamatne stope za jedan postotni bod,
recimo, na 3 i pol, onda rata ide gore desetak posto. Ako dođe do
povećanja 2 postotna boda otprilike dvadesetak posto",
kaže Grubišić.
Što bi povećalo ratu kredita do 600 eura. Ipak, dužnici s
promjenjivom kamatnom stopom ne trebaju strahovati, odgovaraju za
RTL iz Svjetske banke.
"Za očekivati je da će kamatne stope u većini europskih zemalja
početi rasti u srednjem roku. Međutim, taj bi rast trebao ostati
ograničen, pa je rizik da će se dužnici suočiti sa značajnim
rastom rata kredita uistinu mali."
Do kraja kolovoza ove godine u Hrvatskoj je 39 posto kredita
imalo varijabilnu kamatnu stopu. Gotovo isto toliko ih je bilo s
fiksnom za vrijeme cijelog trajanja otplate, a 23 posto s
kombiniranom kamatnom stopom.
Iz varijabilne u fiksnu
Guverner Vujčić naglašava da dužnici koji su u strahu od rasta
kamata mogu u banci zatražiti promjenu stope iz varijabilne u
fiksnu.
"2017. HNB je izdala preporuku bankama da omoguće ljude koji
imaju i varijabilne kamatne stope upravo kako bi se umanjio ovaj
rizik", rekao je guverner Hrvatske narodne banke
Boris Vujčić 17. listopada 2021.
No, preporuka je ipak preporuka, ne obveza.
"Kada je javno pozvao da postoji problem s varijabilnim kamatnim
stopama, postavlja se pitanje hoće li banke sada nuditi te fiksne
kamatne stope i pod kojim uvjetima",
kaže Lalovac.
Banke bi također mogle i smanjiti svoje marže u trenutku kada su
kamate na međubankarske zajmove negativne. No, i to je zasad
ostavljeno isključivo na volju bankarima.
Plenković je poručio guverneru HNB-a te rekao da oni ljudi koji nose šešir, dakle donose neke odluke da je njihova dužnost da informiraju javnost, da objašnjavaju situaciju, ali ne da siju paniku.
Naglasio je da je Hrvatska u dobroj situaciji i da su kamatne stope najniže u povijesti. Takođe nije mu jasno zašto se sije panika.
"Cilj političkih nastupa je taj da govore istinu da signaliziraju teme, ali ne i paniku. Prema tome meni nije jasno kako je ta tema postala aktualna. Iz ovoga što je rekla njegova zamjenica, europska banka ne kani dirati. Kao što sam rekao u subotu ne treba skakati na prvu loptu. Treba smireno raditi dalje", rekao je Plenković.