Guverner HNB-a Boris Vujčić gostovao je u emisiji RTL Danas, s njime je razgovarao Goran Latković.
Povodom jedne od najvećih afera HNB-a, Latkovića je zanimalo je li pogriješio i koliku je ovo štetu nanijelo HNB-u.
"Pa, sasvim sigurno nismo pogriješili ništa što bih ja vidio da bismo pogriješili. Šteta dolazi ove halabuke što dolazi iz svega toga. Ali, to se događa bez ikakvih dokaza da se bilo što loše napravilo u HNB-u. Zainteresirani smo da se stvari što prije raščiste. Evo, pozvao sam i HANFA-u u utorak da provjeri te navode, iako nema niti indicija da je nešto loše napravljeno u HNB-u", kazao je guverner.
Na pitanje je li moralno to što se dogodilo, odgovorio je:
"Ja mislim da je držati se zakona uvijek moralno. Ako pitate mene što sam ja napravio, ne da je moralno, nego sam ponosan na to. To je činjenica koja je poznata više od 20 godina da sam ja 2001. godine, kad sam postao član rukovodstva HNB-a, prodao dionice dvije banke koje sam imao, upravo zato da bi se izbjeglo bilo kakav potencijalni sukob interesa."
Dalje je objasnio i smatra li je li trebalo i ranije regulirati pravo ljudi iz HNB-a da trguju vrijednosnicama banaka:
"Mi smo to, regulativu što se toga tiče, usklađenost poslovanja, razvijali tijekom vremena. Mi smo imali situaciju da smo 2001. napravili taj korak, koji je bio i najvažniji, za rukovodeće osoblje. Nakon toga smo 2016. po etičkom kodeksu rekli da za sve zaposlenike, ako trguju, da moraju prijaviti nadležnim rukovoditeljima."
Što ako se sada utvrdi da je netko trgovao temeljem povjerljivih informacija?
"Ako se ustanovi da je netko trgovao povjerljivim informacijama iz HNB-a, ta će osoba odmah izgubiti posao i mislim da to neće biti kraj problema za tu osobu. Ako je itko tako nešto radio. Ali, mi nemamo u ovom trenutku baš nikakve niti indicije da se tako nešto dogodilo", kazao je.
Dakle, o ostavci nije razmišljao?
"Ja sasvim sigurno ne", potvrdio je.
Dalje se osvrnuo i na teorije, zapravo samog premijera Hrvatske, da je i afera oko HNB-a navodno u sklopu "salama taktike razbijanja države":
"Paaa, ja bih rekao ovako, ja mogu govoriti o HNB-u i o tome što se tu dogodilo. Dakle, ako imate situaciju da netko kaže da ima podatke za prošlih 20 godina SKDD-a o svim transakcijama povezanima sa zaposlenicima HNB-a, znači da je netko morao imati pristup podacima SKDD-a, upariti ih s podacima 20 godina oko tisuću zaposlenika koliko je prošlo kroz HNB, pretpostavljam preko OIB-a, da bi uopće takve podatke dobio... Da li to rade novinari? Da li se vi ujutro probudite i kažete, idem hakirati HNB i SKDD da provjerim je li možda bilo insjderskog trgovanja...?"
Je li to onda bilo hakiranje ili je netko namjerno pustio informacije?
"Pa, može biti oboje. Ali, opet je to vrlo veliki obuhvat informacija. Znači, može to biti ili hakiranje ili neki drugi način. Međutim, i jedno i drugo zahtijeva značajne resurse... Ako je hakiranje, znači da imamo probleme sa sigurnosnim sustavima, a isto tako imamo i nekoga tko je s druge strane vrlo sposoban i ima značajne resurse da to obavi", kazao je i dodao da premijer sve zna:
"Da, pričam s premijerom od početka, kako je to izašlo i... vidjet ćemo kad se istraga provede što će se dogoditi."
Vujčić smatra da ova afera ima veze sa skoro planiranim uvođenjem eura:
"Čini mi se da intencija ove afere jest da našteti tom procesu. Međutim, uvjeren sam da neće budući da se iza toga ne nalazi ništa, velim, u ovom trenutku čega bi bili svjesni da je ozbiljno... Čak niti indicija nemamo da bi bilo insajderskog trgovanja onako kako je to postavljeno. Smatram da je to pokušaj koji neće uspjeti, ali s ovakvom atmosferom, optuživanjem bez dokaza u javnom prostoru i u dijelu političkog prostora, sasvim sigurno nagrize kredibilitet institucije."
"To je loše za sve, i za ovu instituciju i za ovo društvo", kazao je o "kačenju" na "neprovjerene informacije".
"HANFA je redovitim svojim putem tražlila sve informacije", kazao je dalje, rekao da HANFA ima pristup svim podacima i HNB-a i SKDD-a.
Za rezultate ispitivanja, kaže, ne zna kad će ih biti, to je stvar HANFA-e.
Je li dostavio sve informacije koje je tražio Saborski odbor za financije?
"Da", odgovorio je.
Rekao je i to da nikad, niti njega niti Švaljek, nitko iz politike nije pitao da ih savjetuje o kupnji dionica. Osjeća li da ima potporu premijera?
"To uvijek treba pitati premijera, ali ne vidim zašto ne bih imao", nije niti to sporno Vujčiću:
"HNB je neovisna institucija... Ne očekujemo posebnu političku podršku, ali ne očekujemo niti neutemeljene političke napade."
O za sutra najavljenoj prognozi DZS-a o stopi inflaciji za prosinac rekao je:
"Podatak za studeni bio je viši od očekivanja, stopa inflacije porasla je sa 3,8 na 4,8 posto. Za ovu godinu očekujemo, manje je važan prosinac, važnija je cijela godina, da ćemo vidjeti višu stopu inflacije nego što je to izgledalo kad su zadnji podaci izašli. Ali, ključno... će biti kako će se kretati cijene energenata. Polovica inflacije, koju smo imali do sada, uzrokovana je rastom cijene energenata. Najviše će na stopu inflacije utjecati porast cijena plina i električne energije u travnju ove godine. Ako dođe do porasta cijena plina od 10 do 30 posto i električne energije između pet i 15 posto, tada procjenjujem da bi stopa inflacije mogla biti između 3,5 i četiri posto... Da, to je projekcija za 2022."
Hoće li biti sutra na predstavljanju Zakona o euru?
"Ne. Koliko ja znam, neću", odgovorio je dalje, a na potpitanje kako to da ga premijer nije pozvao, dodao je:
"Pa ne znam, to njega možete pitati."
Smatra li da treba biti na tom predstavljanju?
"Pa, nemam nikakvo mišljenje o tome posebno", odgovorio je i na to.
Dalje su razgovarali o iznosima koje će Republika Hrvatska uspjeti iskoristiti iz EU fondova pomoći za obnovu nakon potresa.
"Ne znam, nemam procjenu koliko će Hrvatska iskoristiti ili koliko neće. U principu, nemam niti načina napraviti procjenu koliko će tog novca biti iskorišteno ili ne. Mi te podatke nemamo u HNB-u."
Videoprilog i cijeli intervju pogledajte ovdje:
