Zakon koji propisuje ugradnju razdjelnika topline u oko 170 tisuća kućanstava u sustavu centralnog grijanja na toplane i male kotlovnice, pisan 2013. godine, za vrijeme trajanja mandata ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka predviđa visoke kazne od 10.000 do čak 50.000 kuna za one koji ne ugrade razdjelnike.
Nema kazni
Velik broj građana, zbog prijetnji kaznama, ugradio je razdjelnike, no dosada nitko u zgradama s više od 70 stanova, kojima je rok za ugradnju bio kraj 2015. godine, nije kažnjen, piše Novi list.
Kako je kazao aktualni ministar Slaven Dobrović, drastično velikih kazni ipak neće biti, kako za stanove s više od 70 kvadrata tako i u manjim zgradama, kojima rok istječe posljednjeg dana ove godine.
'Cilj nam je postići cjelovita, a ne kao do sada, parcijalna rješenja u području toplinarstva. Razgovaramo sa svim dionicima i javnost ćemo na vrijeme upoznati s novim rješenjima', zaključuju u Dobrovićevom ministarstvu.
Gubitak vremena
Bivši ministar Vrdoljak priznao je da tržište toplinskom energijom postoji samo u nazivu zakona, kao i to da je Hrvatska, pod pritiskom EU-a, morala krenuti s nekim mjerama koje će povećati uštedu toplinske energije.
'U toplinarstvu postoji prirodni monopol tvrtki na određenom distribucijskom području – HEP Toplinarstva u Zagrebu, Energa u Rijeci i ostalih, te je nemoguće da se bez poskupljenja usluge grijanja od barem 30 posto na postojeći sustav priključe i drugi, alternativni opskrbljivači', objasnio je Vrdoljak te dodao da to znači da bi oni od postojećih morali kupovati toplinu, plaćati im transport te energiju prodavati krajnjim potrošačima. 'Tržište' u zakonu omogućilo je, međutim, proizvođačima topline da najveći dio cijene za grijanje određuju sami, što je dovelo do astronomskih poskupljenja računa, pa građani s razdjelnicima 'štede' tako što se smrzavaju.
'Najbolje rješenje'
'Razdjelnici su bili najbolje i najjeftinije rješenje, što potvrđuje i studija Instituta 'Hrvoje Požar', koja je pokazala uštedu od preko 30 posto', rekao je Vrdoljak.
Upitan zbog čega je rađena ova studija učinaka ugradnje razdjelnika, a ne studija isplativosti, koju preporuča i EU, a koja je trebala biti napravljena prije uvođenja obaveze ugradnje, Vrdoljak odgovara kako bi takva studija bila 'gubitak vremena i novaca', piše Novi List.
'Moralo se krenuti u nešto'
Na pitanje zašto se žurilo sa zakonom 2013., a EU obaveza ugradnje razdjelnika, ako se prethodno pokažu isplativima, istječe krajem ove godine, Vrdoljak je kazao da se 'u nešto moralo krenuti'.
Činjenicu da su Finska i Švedska napravile studije isplativosti tek 2014. godine, i odbile ugraditi razdjelnike, a riječ je o državama s triput većom potrošnjom energije od Hrvatske, Vrdoljak je komentirao riječima da su 'to države kojima se razdjelnici ne isplate jer postižu velike uštede kroz obnovu distribucijske mreže, dok mi u njoj imamo velike gubitke'.
'Trebalo je početi s razdjelnicima, zatim ulagati u mrežu, a na kraju zaista i otvoriti tržište konkurenciji', istaknuo je bivši ministar.
Velike države odbile ugraditi razdjelnike
Finska i Švedska su zbog neisplativosti odbile ugradnju razdjelnika, a njemački je Bundestag svojim građanima preporučio ugradnju jeftinih razdjelnika na isparavanje, po cijeni od samo nekoliko eura.
Rješenje za koje Vrdoljak tvrdi da je najjeftinije, elektronski razdjelnici, koštaju preko 65 eura po radijatoru, i obavezni su za sve. Osim toga, građanima je nametnuta i obaveza potpisivanja desetogodišnjeg ugovora s ugrađivačima razdjelnika o očitanju, dok garancija na njihove uređaje traje najviše do dvije godine.
Ukupno, trošak ugradnje i očitavanja sve bi građane s centralnim grijanjem koštao ukupno oko milijardu kuna, a kako je riječ o »tržištu« toplinskom energijom, građani se u državi nemaju kome požaliti. Brojne su njihove pritužbe stizale u Ministarstvo gospodarstva, HERA-u i Sabor, no iz odgovora je razvidno da za građane s centralnim grijanjem nitko nije nadležan.
