Dok se neki naši iseljenici planiraju vratiti u Hrvatsku, ova gospođa im poručuje - ostanite gdje jeste.

Nakon što je jučer na portalu CroExpress objavljen članak o čovjeku koji se s obitelji vraća iz Australije, kamo su njegovi roditelji emigrirali, u Hrvatsku, sa svojim kometarom se javila izvjesna Anita V. čija je priča o povratku u Hrvatsku ponešto drukčija.

Njezinu priču prenosimo u cjelosti.

Iz iskustva vam kažem, sjedite tamo gdje jeste. Godine 2015. sam se s obitelji vratila iz Švicarske u Hrvatsku sa željom i snagom da uspijem. Nije samo problem država nego i većina onih ljudi koji su ogorčeni na sve oko sebe pa gledaju kako da napakoste nekome, jer ipak smo mi oni što su godinama brali franke na drvetu i sad želimo komad njihove zemlje koja nama ne pripada.

Jer mi smo otišli van i nama je bilo lako, a oni jadni ispijaju kave svaki dan po kafićima i žale se što nema posla.

Od prošlog tjedna smo ponovno u Švicarskoj da se pokušamo vratiti 'na staro', iako staro biti neće nikad jer sada više nego ikad znam cijeniti ovu zemlju koja me 16 godina hranila i možda po prvi put osjetim toplinu, u svojoj sam zemlji bila najveći stranac.

S velikim grčem u grudima i suzama u očima zatvaram poglavlje života u Hrvatskoj i, najiskrenije, više mi se ne mili ni na ferije ići, jer to nije zemlja u kojoj sam ja odrasla i to nisu ljudi na koje sam ja navikla. 15 godina je učinilo mnogo i više nema topline i one bezuvjetne pomoći već se sve vrti oko novca i preko veze.

Svaka čast svakome tko uspije, ali onaj tko ne mora nek ostane sretan gdje jest jer mi nemamo za čim plakati, osim za svim onim izgubljenim životima za našu zemlju i slobodu. Jer, da se svi naši očevi mogu vratiti, mislim da bi umjesto puške uzeli nas za ruke i otišli što dalje u bijeli svijet...

Samo u 2015. godini, prema podacima DZS-a, iz Hrvatske je u inozemstvo odselilo nešto manje od 30.000 osoba, dok se u Hrvatsku doselilo tek nešto više od 11.000 osoba tako da je saldo migracije s inozemstvom bio ‘u minusu’ od 17.945 osoba.

Taj je saldo posljednji put bio pozitivan 2008. godine kada je razlika između odseljenih i doseljenih bila 7053 u korist potonjih. Već godinu dana kasnije saldo je bio negativan (-1472), a najveći skok u migracijskom saldu među pojedinačnim godinama zabilježen je u 2014. kada se razlika između broja doseljenih i odseljenih više nego udvostručila u odnosu na godinu prije.

U 2015. godini, prema podacima DZS-a, najviše se osoba odselilo u Njemačku, njih 41,6 posto, a ta je zemlja bilo popularno odredište i 2014., kada se tamo odselilo 38,2 posto osoba, te je tako zamijenila Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, kao zemlje koje su prijašnjih godina bile primarna odredišta. Iza Njemačke, najčešća su odredišta Austrija i Italija.