Kreditne i financijske institucije nastavljaju s djelomičnom razmjenom podataka o klijentima i to samo za one koji nisu ispunili obvezu u roku, javili su iz Hrvatske udruge banaka.
Tako je nakon 15 mjeseci kreditni registar opet operativan što znači da će banke i stambene štedionice opet imati pristup crnoj listi, piše Poslovni dnevnik.
Strahovati mogu oni koji imaju iznos duga 750 ili više kuna s čijim podmirenjem kasne najmanje 61 dan. Također, ako ne ispunjavaju dospjele obveze u roku ili je novčana obveza otkazana, utužena, naplaćena od osiguranja (regres od osiguranja) ili prodana trećoj strani. Informacijama u sustavu kreditori mogu pristupiti prije sklapanja novog ugovora o kreditu ili u slučaju izmjene postojećeg.
Četiri godine na listi
Kreditori će imati uvid osim u identitet dužnika i u ime banke (ili štedionice), vrstu i visinu obveze (obveza po tekućem računu ili stambenom kreditu, primjerice), statusu obveze (je li neuredna, utužena, otkazana...) te o kojem se iznosu duga radi.
Čak i ako podmirite svoje obveze jednom kada dođete na crnu listu na njoj ćete ostati četiri godine.
Banke nisu sasvim zadovoljne
Ipak, u bankarskim krugovima nema pretjeranog zadovoljstva. Iako smatraju kako će crne liste popraviti situaciju, kažu kako one ne mogu zamijeniti HROK (Hrvatski registar obveza po kreditima) jer banke još nemaju detaljan uvid u stvarno stanje duga svojih klijenata.
Banke su Vladi uputile prijedlog da se ove godine izradi Zakon o kreditnim registrima baš kao podloga rješavanja tog pitanja. Iako je Ministarstvo financija prihvatilo plan i donošenje predvidjelo za zadnji kvartal ove godine, prema pisanju Poslovnog dnevnika za sada je osnovana samo radna skupina, a osim toga većih pomaka nije bilo.