Osim potresa, oštećenih zgrada i vrtača, brojnim volonterima, ljudima dobre volje i pripadnicima hitnih službi na Baniji prijete i mine iz Domovinskog rata. Naime, u Sisačko-moslavačkoj županiji ostala su još gotovo 43 četvorna kilometra nerazminiranog područja. Hodanje poljima ili šumom osobito je opasno na području Petrinje i Gline.
“Strašnik nije više problem, ključna sela koja su problematična u ovom trenutku su Gore, Glinska Poljana i ova bliža sela uz komunikaciju prema Glini, s desne strane kad gledamo zemljovidno”, rekao je za HRT načelnik Hrvatskog centra za razminiranje, Nikša Bogdanić.
Preporuča volonterima da se ne odmiču previše od kuća i infrastrukturnih objekata te da ne skreću s cesta. Mnogi su volonteri pomagali u selima glinskog i petrinjskog područja, no za mine nitko nije mario. Zato bi se oni koji i dalje planiraju volontirati, trebali raspitati o minama kod lokalnog stanovništva. “Pošto smo imali ovu tešku katastrofu, ne treba nam još i ovo da bi netko sa strane nastradao, a da nema za tim potrebe”, poručio je predsjednik Mjesnog odbora Mokrice, Tomislav Mitar.
Na mobilnoj aplikaciji "Potres 2020" nalaze se karte minski sumnjivih područja. Iz HCR-a poručuju kako će pregledati ploče s upozorenjima, jer je moguće da su neke od njih potresi srušili. Na mine upozorava i Crveni križ, koji također daje upute kamo se kretati.
“Smatramo da je stvarno jako bitno da se upravo o ovoj temi priča jer i dalje postoje osobe koje dolaze na područje samoorganizirano, a možda nisu svjesni te opasnosti”, ističe Tanja Marinković iz Hrvatskog Crvenog križa.
