Sjeverozapad Hrvatske, Istra i
područje južno od Splita već godinama su bez
vojske, no to bi se već ove godine moglo promijeniti. Jer plan je
ministra obrane ponovno u funkciju vratiti neke napuštene
vojarne. Koliko bi njihova obnova koštala još ne znaju, no
smatraju da će pomoći razvoju lokalne zajednice i osjećaju
sigurnosti.
U vukovarskoj vojarni muzejske primjerke vojnih
vozila mogli bi uskoro zamijeniti oni pravi, jer vojska će se
možda već ove godine vratiti.
"S moralne i simbolične strane ovo je hvalevrijedan projekt da se
hrvatska vojska vrati u grad heroj, a s druge strane znači nova
radna mjesta u gradu heroju", ističe Zoran
Šangut, ravnatelj Memorijalnog centra Domovinskog rata
Vukovar.
Radovi na uređenju mogli bi uskoro početi, a povratak vojske
pozdravljaju i Vukovarci.
"Mislim da je to dobro pogotovo kad imam informaciju da će biti više radnih mjesta i grad heroj će imati svoju vojsku", priča nam Đurđica Marijanović.
"Ako će se ljudi doseliti sa svojim obiteljima, svakako će pomoći
živosti grada", smatra Zrinka Šesto.
Ministarstvo obrane planira vratiti u funkciju
vojarne u četirima gradovima. Radovi su već počeli u
Sinju, gdje bi u vojarnu, koja je napuštena
2008., do kraja godine trebala doći inženjerska bojna iz Knina.
Za vukovarsku je vojarnu planirana inženjerska
satnija koja bi se preselila iz Vinkovaca. U
Varaždin se, najvjerojatnije za dvije godine,
vraćaju Pume - druga mehanizirana bojna, a Ploče
bi trebale postati dom Satnije mornaričko-desantnog
pješaštva.
"Mi južnije od Splita nemamo operativnu postrojbu. Mislim da nam
je potrebna, kao i Varaždinu koji je vrlo bitan da se naše slavne
Pume se vrate kući umjesto da putuju prema Karlovcu,
Našicama, Virovitici", kazao je ministar obrane Damir
Krstičević.
108 autobusnih linija na dan u vojarne preveze oko 6.500 ljudi.
Na godinu se za to izdvaja oko 50 milijuna kuna. U
MORH-u smatraju da će vraćanje u funkciju
vojarni dugoročno značiti uštedu. No, bivši ministar s time se ne
slaže.
"Otvoriti četiri ili pet novih vojarni, u koje morate uložiti
silne milijune da bi ih doveli u funkciju, ja tu ne vidim
ekonomsku isplativost", tvrdi bivši ministar obrane
Ante Kotromanović.
Hrvatska je preuzela obvezu da će do 2024. za
obranu izdvajati dva posto BDP-a, trenutačno izdvaja izdvaja oko
1,2 posto. Na važnost povećanja budžeta podsjetilo se i na
proslavi 8. obljetnice ulaska
Hrvatske u NATO savez.
"Ako ulažemo u obranu i sigurnost - ulažemo u našu budućnost.
Sigurnost i sloboda nisu besplatni i ne možemo misliti da su naša
demokracija i sigurnost zauvijek zagarantirane", izjavio
je Paolo Ali, predsjednik Parlamentarne
skupštine NATO-a.
Baš zato, smatra umirovljeni general Pavao
Miljavac, treba napraviti dobar raspored
vojske.
"Pojavila se Turska koja ima svoje interese, Rusija koristi
vakuum u prostoru i penetrira unutra moramo biti na oprezu, to ne
znači da moramo stavrati ogromnu vojsku, ali moramo stavrati
dobro razmještenu, operativnu i dobro naoružanu vojsku", kazao
nam je PavaoMiljavac,
predsjednik Hrvatskog generalskog zbora.
Aktivacija vojarni, smatraju u MORH-u,
pridonijela bi povećanju sigurnosti i zaštite stanovništva.
