Vodeći hrvatski znanstvenik u području imunologije, prof. dr. Stipan Jonjić s riječkog Medicinskog fakulteta, kazao je za Novi list kako je situacija u cijeloj Europi, ali i u većini svijeta vrlo teška te da bi čekanje kolektivnog imuniteta moglo imati previsoku cijenu.
Već na samom početku upozorio je kako je situacija ne samo teška, već i dramatična zbog ekspanzije broja zaraženih.
"Virus se širi kapljicama koje izbacujemo disanjem, kašljanjem, kihanjem, a vjerojatno i aerosolom, čemu pogoduje hladnije vrijeme i vlaga u zraku. Sve skupa je izazov, kako za pojedince, tako i za cijelo društvo, a napose za zdravstveni sustav. Stvari se mogu i pogoršati, jer nam predstoje blagdani koji dodatno povećavaju socijalne kontakte", objasnio je Jonjić.
Smatra kako je u ovom trenutku doista teško bilo što prognozirati jer je ova pandemija već nekoliko puta pokazala da puno toga nije predvidivo. No, ako želimo izbjeći novi lockdown, a posebno urušavanje zdravstvenog sustava, kaže kako se svi skupa moramo uozbiljiti i poštivati mjere za sprječavanje infekcije.
Potrebne su zabrane, a ne preporuke
"U ovakvim okolnostima nemoguće je očekivati potpuno normalan život, ali koliko je god to moguće potrebno je omogućiti funkcioniranje gospodarstva. Stanje u Njemačkoj, čiji stanovnici su obično puno odgovorniji u poštivanju mjera, govori u prilog tome da svatko od nas svojim ponašanjem može itekako mnogo pridonijeti smanjenju širenja epidemije. Mislim da je dobro i škole držati u funkciji neposredne nastave, zbog važnosti socijalnog kontakta s vršnjacima, ali i zbog roditelja koji su zaposleni. Jasno je da će neki dijelovi gospodarstva više patiti od drugih, ali to je jednostavno tako i tu se treba uključiti država i pomoći koliko može", upozorava.
15.12.2016., Rijeka - Profesor Stipan Jonjic u histoloskom laboratoriju Medicinskog fakulteta u Rijeci. Photo: Nel Pavletic/PIXSELL
Aktivnosti koje su odgovorne za širenje virusa kaže kako treba regulirati zabranama, a ne samo preporukama.
"Oni koji tvrde da je ova infekcija bezopasna jako griješe, ali što je još gore, na taj način svjesno ili nesvjesno dovode u opasnost druge ljude. Ova infekcija je sve osim bezopasna, tim više što vidimo da ovaj virus može inficirati i živčani sustav i brojna druga tkiva, i tek ćemo godinama kasnije zbrajati i otkrivati dugoročne posljedice infekcije", kazao je imunolog.
Što se tiče razvoja cjepiva, smatra kako pola godine nije dovoljno dug period za razvoj istoga. Iako je desetak cjepiva u završnim fazama kliničkog ispitivanja, efikasnost se neće znati do kraja istraživanja.
"Što se tiče efikasnosti, moramo imati na umu da sva cjepiva možda neće imati isti učinak, jer su razvijana na različitim platformama. Od nekoliko se cjepiva već odustalo, zbog razloga koji mi nisu poznati, a neka od cjepiva teško da će dovesti do stvaranja protutijela koja dolaze u sluznicu našeg dišnog trakta, što znači da takva cjepiva neće moći spriječiti infekciju, ali će spriječiti ili barem reducirati širenje infekcije u organizmu i razvoj bolesti. Nema razloga ne vjerovati da su znanstvenici i tehnolozi koji su razvijali ova cjepiva sve izazove imali na umu i nadajmo se da će cjepiva biti dostatna za obuzdavanje pandemije", govori.
Slaba informiranost i kritike
Kada je u pitanju skepsa pojedinaca po pitanju epidemije i mjera, znanstvenik kaže da se tu radi o slaboj informiranosti.
"U ljudskoj je prirodi želja da se družimo i vratimo na staro. S tim je vjerojatno povezana i činjenica da je egzistencija brojnih ljudi ugrožena zbog ove pandemije, što ih stavlja u poziciju da nemaju povjerenje u mjere, ma koliko one bile dobre. Budući da značajan dio populacije ne obolijeva ili barem ne ozbiljnije, moguće je da mnogi, pogotovo mlađi to shvaćaju olako i tu svakako ima prostora za daljnje informiranje i edukaciju javnosti. Značajnu krivicu vjerojatno imaju i društvene mreže i vrlo lagano širenje lažnih vijesti na njima", kazao je.
Što se pak tiče kolektivnog imuniteta, ne vidi rješenje u primjeni te teorije te govori: "Ma koliko god to bilo logično nema dokaza da će samo prirodno širenje infekcije ostaviti kolektivni imunitet, a cijena čekanja da se to dogodi bi bila skupa. Potpuno krivo, ali i štetno je govoriti da ova bolest nije opasna, da je mali postotak ljudi koji umiru itd. Ako zagovaramo normalan život bez mjera, to znači da potpuno ignoriramo ugrožene populacije gdje, osim starijih, spadaju i osobe s raznim bolestima, a napose osobe s oslabljenim imunim odgovorom. Ako se, ne daj Bože, dogodi urušavanje zdravstvenog sustava, kao što se to u prvom valu dogodilo u sjevernoj Italiji, pitam se što će tada reći zagovornici 'normalnog života bez mjera'? Vlasti trebaju uvažavati mišljenje struke, slijediti primjere uspješnih zemalja i ustrajati na provođenju svojih odluka", zaključio je.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
