Devet godina nakon ukidanja sve su glasnija razmišljanja o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog.
"Kad analiziramo sigurnosnu situaciju, kad analiziramo opasnosti, izazove koji su vezani uz Hrvatsku, uz suvrermeno društvo, stručne analize pokazuju da mi moramo razvijati nove sposobnosti", poručio je ministar Krstičević.
To, kažu, ne bi bio vojni rok nego temeljno vojno osposobljavanje.
"Hrvatski narod voli hrvatsku vojsku. Ono što ministar želi je da jednom ovakom inicijativom popularizira hrvatske OS, učini ih atraktivnim mladim ljudima, novim generacijama", poručio je premijer Plenković.
Detalje ne iznose, no najvjerojatnije će trajati četiri tjedna. Uz vojne sposobnosti učila bi se i prva pomoć. A ako prijedlog prođe iz proračuna će se najvjerojatnije trebati izdvojiti između 300 i 400 milijuna kuna.
I građani načelno nemaju ništa protiv malo vojne stege.
Umirovljeni general Marinko Krešić smatra da četiri tjedna nisu optimalan rok za obuku vojnika, no to je dovoljno vremena za učenje osnova. "Ako ništa radi mladosti trebala bi to imati. Druženje, zajedništvo, osnove da se nauči disciplini i stegi", kaže.
Osposobljavanje ročnika, prema nekim prijedlozima, moglo bi biti tijekom ljetnih mjeseci, a uz vojne objekte mogle bi se koristiti i škole.
A evo kako situacija s vojnim rokom izgleda u Europi.
Izuzmu li se Austrija i Švicarska, služenju vojske sklonije su zemlje istočne i sjeverne Europe. U Norveškoj čak 19 mjeseci, dok je na primjer u Moladviji najkraći mogući vojni rok od tri mjeseca. U Austriji i Švicarskoj - 6 i 5 mjeseci.
