Većina saborske oporbe zahtijeva odlazak Tomislava Karamarka. Nakon otkrića ugovora između Ane Karamarko i MOL-ova konzultanta Joze Petrovića, gotovo svi klubovi dan su počeli tražeći prvo stanku, a potom i ostavku prvog potpredsjednika Vlade.
Sam Karamarko je osobno uputio zahtjev Povjerenstvu za odlučivanju o sukobu interesa da se očituje o ovom slučaju, no analitičari poručuju - veći je problem politička odgovornost.
A kako je počela ova priča oko arbitraže, već malo tko i pamti pa podsjetimo kako je to sve išlo.
Vlasnički odnosi u Ini obilježili su sve hrvatske vlade od ranih 2000-ih do danas, no čini se da ovu Vladu ipak najopasnije ljuljaju.
Priča počinje 2003., kada država MOL-u prodaje 25 posto plus jednu dionicu. Ugovor potpisuju Ljubo Jurčić i Zsolt Hernadi, Hrvatska ima pet, a MOL dva člana uprave.
2006. godine Sanaderova Vlada prodaje dionice Ine građanima, od kojih će ih opet kupiti MOL te nakon niza događaja 2008. imati 47,1 posto dionica, najviše od svih dioničara, ali opet ne i više od 50 posto.
2009. Damir Polančec i opet Zsolt Hernadi potpisuju ugovore o upravljanju Inom i o plinskom biznisu. I jedan i drugi će dovesti do arbitraže.
Jer nakon odlaska Ive Sanadera, Vlada Jadranke Kosor odlučuje ne poštivati ugovor o plinskom poslovanju.
Procjenjuju da je štetan za Hrvatsku pa se dugovi prema MOL-u gomilaju, zbog čega 2013. MOL protiv Hrvatske pokreće spor u Washingtonu.
Vlada Zorana Milanovića pokušava u prvoj polovici mandata postići dogovor s MOL-om, no ne uspijeva.
2014. Hrvatska uzvraća arbitražom protiv MOL-a na sudu u Ženevi, dovodeći u pitanje način na koji je MOL stekao upravljačka prava u Ini, odnosno njihovu zakonitost.
Kakvi su mogući ishodi arbitraže?
Pitanje je ima li Hrvatska što izgubiti, jer, ispostavi li se da su svi ugovori zakoniti, novac MOL-u ionako duguje.
Pobijedi li stoga Hrvatska MOL na arbitražnim sudištima, moguće je da se ponište ugovori iz 2009. godine te da dođe u pitanje odšteta koju MOL potražuje već dulje vrijeme.
Izgubi li, Hrvatska će MOL-u morati isplatiti vrlo visoke iznose koje bi mu ionako morala platiti. Procjene se kreću u milijardama kuna.
Za ostanak u arbitražama do njihovoga kraja na jednoj su strani Most, premijer Tihomir Orešković te oporba koja je arbitražu i pokrenula.
Za izlazak Hrvatske iz arbitraže su, pak, Tomislav Karamarko koji je to navodno Mostu jasno dao do znanja na jednom od posljednjih sastanaka, potom ministar Darko Horvat koji je o tome otvoreno govorio, a moguće i Josip Petrović, konzultant MOL-a.
