Prema Nacionalnom programu reformi u mirovinu će se ići dvije godine kasnije - umjesto sa 65, sa 67 godina.
"Kiša, snijeg, vrućine - to je jako naporno, svi uvjeti su jako teški i nemoguće je raditi do tog doba", smatra građevinski radnik Tomislav Ivić.
Baš Tomislava i njegovog kolegu Sinišu Pezdevešeka će dohvatiti ta mjera 2028. Za njih je to 24 mjeseca više ljevanja betona, žbukanja, štemanja. A već sad u svojim 50-ima itekako osjećaju posljedice dugodišnjeg fizičkog rada.
"Najviše leđa, križobolje, plućne i te neke stvari", kaže Siniša.
Rast ili pad BDP-a, javnog duga, rejtinge agencija ili rasprodaju državnih tvrtki i gomilu drugih mjera kojima se država bavi samom sobom oni neće direktno osjetiti, a kako se neće, iako je najavljeno, smanjiti i porez na dohodak, neće im biti veće plaće. A od početka 2018. morat će plaćati i porez na nekretnine.
"Ono što sam dosad mogao zaključiti nije po mom sudu prava reforma već lagano poboljšavanje ili lagano mijenjanje postojećeg sustava bez drastičnih zaokreta", kaže Željko Garača, dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu.
A jedan od tih rijetkih drastičnih reformskih zaokreta osjetljiv građanima moglo bi biti najavljeno uspostavljanje zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra.
Stručnjaci upozoravaju da te će te promjene u sustavu, koji se još uvijek bazira na papirima iz Austro-ugarske u početku izazivati probleme, ali kad zaživi, pojednostavit će papirologiju, značajno.
"Treba izbjeći situacije u kojima je upisano deset, dvadeset vlasnika na jednu česticu", objašnjava odvjetnik BorisMakarović.
A prije svih će se dogoditi ona mjera koju apsolutno nitko ne podržava, a to je 19 kuna skuplje dopunsko zdravstveno osiguranje za jednaku uslugu. A to je tek jedna od reformi u zdravstvu koje za sada većinom poskupljuju.
