Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate "Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2021.". Hrvatska se u ovogodišnjem izvješću nalazi na 59. mjestu od ukupno 64 svjetske ekonomije, što je poboljšanje pozicije za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu kada je istraživanje obuhvaćalo 63 svjetske ekonomije.
Tijekom posljednjih pet godina (2017.-2021.) pozicija Hrvatske na globalnoj ljestvici konkurentnosti kreće se između 59. i 61. mjesta. Pomaka, zapravo, nema.
Posljednji u EU
Drugu godinu zaredom, Hrvatska je na posljednjem mjestu među članicama EU. Za razliku od nas, Slovačka, Mađarska i Rumunjska značajno su poboljšale svoje pozicije za 7, 5 i 3 mjesta u odnosu na prošlu godinu pa se sada nalaze na 50., 42. i 48. mjestu.
Nacionalno vijeće za konkurentnost izdvojilo je da su za Hrvatsku ove godine osnovni izazovi bili:
-reforma i digitalizacija pravosudnog sustava,
-reforma i digitalizacija javne uprave i lokalnih
administrativnih jedinica vlasti,
-smanjivanje ukupnog poreznog tereta za poslovanje (parafiskalni
nameti i skriveni troškove) radi poboljšanja poslovnog
okruženja,
-podrška poduzetničkim aktivnostima na temelju ciljeva održivog
razvoja (smanjenje siromaštva, zeleno gospodarstvo, pristup
obrazovanju za sve),
-razvijanje i provođenje širokog programa digitalizacije
koji će pomoći u provedbi reformi i omogućiti brzi razvojni skok
u odabranim sektorima gospodarstva.
Ispod Kolumbije, Brazila i Perua
Hrvatska se na ljestvici konkurentnosti nalazi ispod Kolumbije, Brazila i Perua, a iznad Botswane i Venezuele. Rezultati su to nimalo ohrabrujući za zemlju koja je već godinama u EU.
Pad i rast
Najveći pad u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u području međunarodne trgovine, stranih ulaganja,cijena i javnih financija.
Pozitivne promjene ocjene konkurentnosti Hrvatske za 2021. u odnosu na 2020. godinu su gospodarski rast, efikasnost javnog i poslovnog sektora, te infrastruktura.
