Osim što namjerava ograničiti rad trgovina na 16 nedjelja u godini, Vlada izmjenama Zakona o trgovini planira i ograničiti njihovo radno vrijeme u ostalim danima, doznaje Novi list. Tako bi sve trgovine, prema nacrtu izmjena zakona objavljenom na e-savjetovanju, trebale raditi od ponedjeljka do subote, najranije od šest, a najkasnije do 21 sat.
Prema trenutno važećim odredbama, propisano je da trgovac samostalno određuje radno vrijeme uzimajući u obzir potrebe kupaca, ali i poštujući radna prava svojih zaposlenika. Tako su dosad pojedini trgovački lanci imali trgovine koje su radile i do 23 sata, a šoping centri su se zatvarali oko 22 sata. Pojedini kiosci su znali biti otvoreni i do ranih jutarnjih sati.
Do 21h i ni sekunde više
No, ako sabor usvoji Vladin prijedlog, to će značiti zatvaranje svih oblika prodaje na malo nakon 21 sat. To će morati poštivati i oni trgovci na koje se zabrana rada nedjeljom ne odnosi, a to su prodajni objekti na kolodvorima i u lukama te na brodovima, zrakoplovima, benzinskim postajama, odmorištima te u bolnicama i hotelima, ali i zaštićenim prirodnim područjima te - sakralnim objektima. Zabranu rada nedjeljom izbjegle su tržnice te sajmovi i javne manifestacije.
Vlada u svom pojašnjenju kaže da su te iznimke propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva te kontinuiranog obavljanja javnih usluga. No, oni koji se, uz iznimke ili bez njih, neće pridržavati neradne nedjelje ili rada od šest do 21 sat, predviđene su kazne od 5000 do 300.000 kuna (za pravne osobe) te od 4000 do 70.000 kuna (za odgovorne osobe). Obrtnicima prijeti od 4000 do 100.000 kuna kazne.
Brojna obrazloženja
U izmjenama zakona, koje bi na snagu trebale stupiti od 1. siječnja, propisana je i mogućnost drugačijeg uređenja dnevnog i tjednog odmora radnika, ako se radi o pružanju usluga u bolnicama, lukama, kolodvorima i turizmu. Kao argument Vlada koristi praksu drugih zemalja članica Europske unije.
Osim ranije iznesenih argumenata kako je promet u trgovini, osim u trgovačkim centrima, najslabiji nedjeljom te anketa koje pokazuju da su građani skloni neradnoj nedjelji, Vlada tvrdi i da "ekonomska znanost ukazuje da su četiri osnovna čimbenika koja utječu na potrošnju: dohodak potrošača, cijene roba i usluga te ukus potrošača".
"Radno vrijeme trgovina nikada se nije pojavilo kao čimbenik koji bi mogao utjecati na osobnu potrošnju. Realna potrošnja je stabilna funkcija realnog raspoloživog dohotka. Pojedinci temelje svoju potrošnju na dohotku te je stoga privid da se gospodarska aktivnost povećava produženjem radnog vremena", stoji u Vladinu obrazloženju, u kojemu još stoji da su trgovine nedjeljom zatvorene u trećini članica EU.
