Vučićev dolazak na Veliku skupštinu Srpskog narodnog vijeća prije tjedan dana zasjenio je da je tada donesena  Izjava o pravima Srba u Hrvatskoj. U 13. točaka od Vlade se traži među ostalim i da Srpsko narodno vijeće i Zajedničko vijeće općina moraju dobiti status manjinskim samouprava. Za neke to je put u autonomiju, no ne i u SNV-u. 

"Kako mi razumijemo manjinsku  autonomiju, tako da hoćemo integraciju, hoćemo da se s nama razgovara da nas se uključi o pitanjima koja su za nas važna. Sada se vrlo često se nameću rješanja, zakoni i planovi koji se ne ispunjavaju", kazao je Saša Milošević, zamjenik predsjednika SNV-a.

Takve zahtjeve onih koji su im ujedno i koalicijski partneri iz Vlade jasno odbacuju. "Operativni programi za nacionalne manjine za razdoblje 2017. – 2020., koje je donijela Vlada u suradnji s izabranim predstavnicima nacionalnih manjina, ne predviđaju promjenu pravnog statusa tijela srpskih/manjinskih zajednica", stoji u Vladinom priopćenju. 

Predsjednik Sabora i predsjednica Republike, kao i ministri svi jednako poručuju."Svatko može predlagati što hoće, a odluke se donose kako se donose", kazao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

SNV još traži i promjene biračkog prava, vraćanje izbjeglica, obnovu. Procesuiranje zločina nakon Oluje i Bljeska, borbu protiv mržnje. Tvrde da nema dovoljno Srba u javnim i državnim službama. "To od nas niste čuli da mi postavljamo ultimatum", kazao je Milošević.

U SDP-u poručuju da su se 2010. usprotivili sličnoj srpskoj inicijativi, a zakoni o pravima nacionalnih manjina su dobri. Da je ipak u pitanju politika misle i u MOST-u. "Uvijek kada se dogodi takva situaciju, kada vam glas ovisi o jednom Pupovcu, a sad i o Pupovcu, i Sauchi i Vrdoljaku naravno da eć krenuti takve trgovine", smatra Božo Petrov.

A za mijenjanje ustava treba dvotrećinska većina u saboru, a to kaže oporba, vladajući nemaju. Iz Vlade su nam potvrdili kako za sada ne predviđaju promjenu pravnog statusa srpskih zajednica.