Prijedlogom zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji je Vlada sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru, predviđena je zaštita "zviždača" ne samo u tijelima javne vlasti, već i kod privatnih poslodavaca te načini njihove zaštite.
Predloženim zakonom objedinjuju se svi pravni standardi za zaštitu "zviždača", s obzirom na to da Hrvatska dosad nije imala cjeloviti zakon koji bi na jedinstven način uređivao problematiku njihove zaštite.
Propisuju se opće odredbe, načela, prava "zviždača" i njihova i sudska zaštita, postupak prijave nepravilnosti i postupanje po prijavi te prekršajne odredbe.
Propisana je tako obveza uspostave unutarnjih kanala za prijavljivanje nepravilnosti, imenovanje povjerljive osobe za zaprimanje prijava koja, u roku od 60 dana od zaprimanja mora dati povratnu informaciju prijavitelju uz omogućavanje uvida u spis i obavještavanje o ishodu postupka uz naglašavanje potrebe zaštite identiteta prijavitelja.
"Jasnoćom procedure poslat ćemo poruku ohrabrenja svima koji nešto vide i prijave te da imamo učinkovite mehanizme za borbu protiv svih loših stvari", rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.
Predloženi zakon prijaviteljima nepravilnosti omogućava zaštitu ne samo ako su u stalnom radnom odnosu već je zaštita pružena širem krugu osoba poput volontera, onih, kako je rekao Bošnjaković, "kojih sa strane te stvari mogu vidjeti".
"Zviždači" bi tako imali pravo na sudsku zaštitu, naknadu štete, zaštitu identiteta i povjerljivosti, a zaštita je proširena i na osobe s kojima su prijavitelji nepravilnosti povezani.
"U cijelom postupku zajamčena je anonimnost, da prijavitelj ne može biti predmet stegovnog postupka, ne može mu se raskinuti radni odnos ili ga se staviti na lošije radno mjesto", ističe Bošnjaković.
Samo prijavljivanje nepravilnosti može biti unutarnje (u samom trgovačkom društvu), vanjsko (prema nadležnom tijelu) i razotkrivanje prema javnosti.
Vezano uz postupak vanjskog prijavljivanja nepravilnosti propisano je da poslove nadležnog tijela obavlja ured pučkog pravobranitelja.
Predloženi zakon, rekao je premijer Andrej Plenković, sigurno će, generalno gledano, pomoći borbi protiv korupcije.
Vlada je u Sabor uputila i izmjene i dopune Zakona o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme kojima, među inim, smanjuje rok, s dosadašnjih 90 na 60 dana, u kojem Ministarstvo obrane odlučuje o tome je li povjerljivi izum od interesa za poslove obrane, čime se ubrzava proces kreiranja novih i inovativnih proizvoda za potrebe obrane i tržišta.
U Sabor je upućen i konačni prijedlog zakona o obavljanju studentskih poslova koji će, uvjerena je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, dobro regulirati i uvesti reda u institut studentskog rada.
Zakonom se uređuju prava i obveze izvođača, posrednika i naručitelja posla tijekom obavljanja studentskoga posla te ostala pitanja vezana uz obavljanje tih poslova.
U odnosu na prvo čitanje, u konačni prijedlog zakona dodan je stavak kojim se propisuje da posrednici ne mogu posredovati za studenta koji je dva puta promijenio studijski program i treći puta upisuje prvu godinu iste razine.
Tako sprječavamo da neki od studenta može u nedogled raditi preko student servisa, dodala je ministrica Divjak.
Vlada odlučila o opskrbi plinom društva Petrokemije
Zbog kontinuirane isporuke plina, koja je nužna kako bi se omogućila neprekinuta proizvodnja Petrokemije, Vlada je u četvrtak na zatvorenom dijelu sjednice donijela odluku o opskrbi plinom društva Petrokemije i zadužila Glavnu skupštinu društva HEP-a da donošenjem odgovarajućih odluka iz svoje ovlasti osigura da HEP preuzme opskrbu plinom na određeno vrijeme od 1. listopada do 1. prosinca.
Zbog odlaska na novu dužnost, razriješeni su dosadašnji pomoćnici ministrice vanjskih i europskih poslova Amir Muharemi, Joseph Gene Petrić te Ivica Glasnović, a novim pomoćnicima ministrice imenovani su Stribor Kikerec, od 15. listopada, Vinko Ljubičić, Ivana Živković i Mario Horvatić.
Denis Kovačić razriješen je dužnosti člana Otočnog vijeća, a novim je članom imenovan Mate Car kao predstavnik Ministarstva zdravstva.
Izmijenjena je odluka o osnivanju i imenovanju članova Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske - razriješen je dosadašnji član Savjeta Antun Medić, na osobni zahtjev, a za novu članicu, kao predstavnica hrvatskog iseljeništva/dijaspore za Južnoafričku Republiku, imenovana je Lovorka Duvnjak.
Zadovoljstvo funkcioniranjem protupožarnog sustava prilikom posljednjih požara
Sa sjednice Vlade u četvrtak upućena je čestitka svim sastavnicama protupožarnoga sustava te jedinicama lokalne samouprave na reakciji oko požara koji su proteklih dana izbili na Marjanu iznad Splita te oko Orebića, Kule Norinske, Posedarja te u Konavlima.
O stanju na požarištima izvijestio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, koji ih je obišao proteklih dana. Naglasio je da je, s obzirom na meteo situaciju, riječ o vrlo ozbiljnim požarima, a da je sada situacija zadovoljavajuća. "Požari se i dalje javljaju, ali su svi pod kontrolom", rekao je Krstičević koji je i posjetio dvojcu vatrogasaca ozlijeđenih prilikom intervencije na Pelješcu.
"U ime Vlade zaželio sam im brz oporavak jer čovjek je sve, najveća vrijednost sustava domovinske sigurnosti", rekao je.
Krstičević je zadovoljan reakcijom svih službi te je uputio pohvalu svim sastavnicama domovinske sigurnosti (vatrogasci, policajci, vojnici, sigurnosno-obavještajni sustav, gorska služba spašavanja, ministarstva, krizni stožeri…) kao i lokanoj zajednici. "Kad vidimo ove požare, kad vidimo menagement u požarima, sustav domovinske sigurnosti, koji je brend ove vlade, se potvrđuje. Što je to? To je solidarnost, zajedništvo", ističe potpredsjednik Vlade.
"Ključ je čovjek, mještanin, i to je taj koncept domovinske sigurnosti. Mi želimo da ljudi brane svoj dom, brane svoju kuću, imaju odgovornost. Jasno je da država ima najveću odgovornost za sigurnost. Međutim, moraju i ljudi isto gledati što je oko kuće, radi li primjerice hidrant…", dodao je.
Mislim da smo da možemo biti zadovoljni, a treba i dalje ulagati u sigurnost i sve procese, zaključio je Krstičević.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović također ističe da su u posljednjim požarima pokazana jedna promptna reakcija, prilagođavanje situaciji koja je inicirana nepovoljnim vremenskim uvjetima.
Premijer Plenković zahvalio je svim službama na reakciji kao i na dobroj suradnji s jedinicama lokalne samouprave
"Vjerujem da će budnost koju pokazuju sve sastavnice protupožarnog sustava, bitno unaprijeđenog u odnosu na lani, pomoći da bude što manje posljedica u smislu šteta te da, iz naučenih lekcija ove sezone, budemo još učinkovitiji iduće", zaključio je.
U iduće četiri godine najmanje 1,8 milijarda kuna za sveučilišne programe visokog obrazovanja i znanosti
Država će u iduće četiri godine s 1,8 milijardu kuna, uz mogućnost povlačenja 400 milijuna kuna iz europskih strukturnih fondova (ESF), financirati programe visokog obrazovanja i znanosti javnih visokih učilišta, odlučila je Vlada na sjednici u četvrtak.
Vlada je, naime, donijela odluku o programskom financiranju javnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj u akademskim godinama 2018./2019., 2019./2020., 2020./2021. i 2021./2022., a opći je strateški cilj programskih ugovora okrupnjavanje studijskih i znanstvenih kapaciteta u Hrvatskoj te razvoj novih programa u deficitarnim područjima.
Uz osiguravanje temeljnog financiranja visokih učilišta, ovom se odlukom po prvi put omogućava i dodatno financiranje koje se temelji na rezultatima odnosno postizanju dogovorenih ciljeva.
"Ova odluka veliki je iskorak za financiranje visokih učilišta i slijedi dobre modele koje možemo prepoznati u razvijenim zemljama EU. Na ta način, s jedne strane, poštujemo autonomnost sveučilišta, a s druge stane, kao odgovorna vlada, osim što osiguravamo sredstva, osiguravamo i okvir za praćenje rezultata", istaknula je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Ako se gledaju samo izvorna sredstva iz proračuna, u odnosu na parcijalne programske ugovore iz proteklog razdoblja, radi se o povećanju od 17 posto, a ako se dodaju i sredstva iz ESF-a onda je to 40 posto povećanja, istaknula je.
Ovom se odlukom prvi put omogućava financiranje na temelju rezultata, naglašava ministrica.
Konkretno to znači, pojašnjava, da se visokim učilištima doznačuju sredstva za školarine za upis studenata u prvu godinu, ali i za uspješne studente viših godina.
"Što znači da oni ne trebaju ništa participirati u troškovima studija, nego to na sebe preuzima Vlada", ističe Divjak.
Pritom, na taj iznos temeljnog financiranja, ide još 5 posto temeljem rezultata gdje se posebno potiče da studenti završavaju studij u roku i da se upisuju zanimanja koja su potrebna na tržištu.
U dijelu znanstvenih rezultata financira se znanstvena djelatnost koja se temelji na broju znanstvenika u određenom području, plus 20 posto financiranja znanstvene djelatnosti koja se temelji na vrijednosti ugovorenih nacionalnih i međunarodnih projekata, udjelu završenih doktoranda koji rade ne samo u visokom obrazovanju nego i gospodarstvu te broju objavljenih radova u prestižnim međunarodno recenziranim časopisima
"Na sve to, još ide financiranje specifičnih profila institucija koje može iznositi do 3 posto ukupnog iznosa sredstava dodijeljenih pojedinom visokom učilištu (za temeljno financiranje)", dodaje Divjak.
Ostavljena je i mogućnost, ako Rektorski zbor ima konkretne prijedloge i primjedbe, da se oni se mogu naknadno uvrstiti u odluku te se onda naknadno mogu aneksirati programski ugovori koji se sklapaju s pojedinim sveučilištem.
