Vlada je srijedu u saborsku proceduru uputila paket zakona cjelovite mirovinske reforme, nakon četiri mjeseca usuglašavanja sa socijalnim partnerima, pri čemu je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić poručio da sadašnji umirovljenici mogu očekivati daljnje povećanje mirovina, a budući umirovljenici jačanje drugog mirovinskog stupa, veća ulaganja te izbor najpovoljnije opcije korištena tih sredstava pri odlasku u mirovinu.
Riječ je o prijedlozima izmjena šest zakona iz područja mirovinskog osiguranja - Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o dodatku na mirovine, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o dodatku na mirovine, Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.
Umirovljenici se ne trebaju bojati za svoje mirovine
Pavić jer rekao kako je paket cjelovite mirovinske reforme u protekla četiri mjeseca bio na usuglašavanju sa socijalnim partnerima, zainteresiranom javnošću, financijskom industrijom i koalicijskim partnerima.
"Htio bih umiriti sadašnje umirovljenike da su isplate mirovina neupitne, da mogu očekivati daljnje povećanje mirovina i da se ne trebaju bojati za svoje mirovine", kazao je Pavić na sjednici Vlade.
Nakon što su mirovine u prve dvije godine Vladina mandata rasle za 6,39 posto, sličan rast očekuje i u sljedećoj godini. Najavio je i da će 248.000 umirovljenika s najnižim mirovinama od 1. srpnja sljedeće godine dobiti povećanje od 2,13 posto, uz standardno usklađivanje mirovina. Za sadašnje i buduće umirovljenike najavio je proširenje mogućnosti rada do pola radnog vremena uz primanje cijele mirovine. Istaknuo je kako se u Hrvatskoj sada radi u prosjeku 30 godina, europski prosjek je 35 godina, a u Njemačkoj 37,8 godina.
Sljedeća kategorija su umirovljenici koji idu u mirovinu od 2019. i u sljedećih 10-15 godina, a nisu uspjeli uštedjeti dovoljno u drugom mirovinskom stupu. Da se nije išlo u mirovinsku reformu, oni bi u prosjeku imali 600-700 kuna manje mirovine od sadašnjih umirovljenika.
"Za njih smo predvidjeli dodatak od 27 posto, odnosno tri četvrtine od 27 posto za one koji su u drugom stupu. Na taj način ćemo drugi mirovinski stup dodatno ojačati i učiniti puno atraktivnijim", rekao je Pavić.
Zagreb: Vlada unatoč protivljenju sindikata ide u mirovinsku reformu 17.10.2018., Zagreb- Vlada RH je sa svoje 119. sjednice, unatoc protivljenju sindikata i najavi prosvjeda, u saborsku proceduru uputila prijedlog mirovinske reforme. Nada Murganic, Marko Pavic, Photo:
"Nema govora o nacionalizaciji ili ukidanju 2. stupa"
"Nema govora o nacionalizaciji drugog stupa, o tome da ukidamo drugi stup. Dapače, želimo ga jačati. Građani će moći u svakom trenutku birati što je povoljnije za njih. Posebno smo osjetljivi na 300.000 građana koji primaju minimalnu plaću ili do 80 posto prosječne, a koji, ako ostanu u drugom stupu, neće moći dohvatiti ni minimalnu mirovinu. Za njih je posebno važno naglasiti to pravo s kojim će barem dosegnuti minimalnu mirovinu", rekao je ministar.
Za treću kategoriju građana, za one najmlađe, osiguran je daljnji razvoj drugog stupa i njegovo jačanje kroz mogućnost većeg ulaganja mirovinskih fondova u strateške državne projekte, a imat će i mogućnost pri odlasku u mirovinu jednokratno povući do 15 posto kapitalizirane štednje. Što se tiče odlaska u mirovinu sa 67 godina i penalizacije ranijeg odlaska Pavić je rekao kako u zakonu iz 2014. stoji da se od 2038. u mirovinu odlazi sa 67 godina, budući da mirovinski sustav danas ima 17 milijardi deficita i samo 19 posto umirovljenika s odrađenim 40-godišnji stažem. Iako je prvotni prijedlog bio da se s tim započne 2031., nakon pregovora sa sindikatima postignuto je kompromisno rješenje pa se predlaže da se u mirovinu sa 67 godina ide od 2033. godine.
"Opet moram umiriti naše građane, jer oni koji rano ulaze na tržište rada sa 18 godina, konobari, radnice u prodavaonicama, medicinske sestre, moći će ići sa 60 godina života i 41 godinu staža. Oni koji studiraju i s 24 godine uđu u tržište rada, moći će ići sa 65 godina, a sa 67 će ići samo oni koji ne uspiju osigurati 41 godinu radnog staža", pojasnio je ministar.
"Ako se ne opamete počinjemo skupljati potpise"
Čelnici triju sindikalnih središnjica zatražili su u srijedu pred Banskim dvorima, vezano za prijedlog mirovinske reforme, povratak dobe granice za odlazak u punu starosnu mirovinu na 65 godina, nepodizanje dobne granice za dugogodišnje osiguranike i ublažavanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje, te su pozvali građane na prosvjed koji organiziraju u subotu u podne na Europskom trgu.
Vlada je svojim prijedlogom mirovinske reforme pokazala da ispunjava ono što od nje traže Europska komisija i Svjetska banka, a hrvatski građani su joj očito manje važni. Orijentirali su se na zadovoljavanje apetita vladajuće koalicije i njezino održanje, umjesto da učine ono što građanima treba i što očekuju, izjavio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
"Pozivamo građane u subotu na prosvjed, a ako se ni nakon toga ne opamete, krenut ćemo u prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma, najavio je Sever dodavši kako već pripremaju referendumsko pitanje. Po njegovim riječima, prikupljanje potpisa bi moglo početi kroz mjesec dana.
"Zaboravite kada ćete ponovno doći na vlast"
Osvrnuvši se na izjavu ministra rada i mirovinskoga sustava Marka Pavića da su u javnoj raspravi dobili samo 50-ak primjedbi na prijedlog reforme, Sever je rekao kako je raspoloživo vrijeme bilo kratko i da se po prvi puta nisu mogli očitovati na pojedine članke zakona, nego samo na cjelovit zakonski prijedlog. Vjerujemo da bi u protivnom očitovanja bilo puno više, a povrh toga Vladu je očito "zažuljalo" što su sindikalne središnjice iznijele zajedničke primjedbe oko vraćanja dobne granice na 65 godina za punu starosnu mirovinu, dodao je.
Podsjetio je da se u Hrvatskoj prosječno kraće živi nego u EU, radi se u težim uvjetima, vrijeme zdravog življenja nakon umirovljenja je na polovici prosjeka EU-a, a osim toga radnici u Hrvatskoj ne idu u prijevremenu mirovinu jer im se ide, nego ih se rješavaju poslodavci.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel poručio je Vladi i ministru Paviću da svaka manipulacija s hrvatskim građanima i svaka prijevara hrvatskih radnika može koristiti vladajućoj garnituri i jednom krugu ljudi, ali dugoročno će posljedica biti ista kao što je bila za Vladu Zorana Milanovića, koji je prevario hrvatske građane i radnike i umanjio njihova prava 2014.
"Isto čini sad i Vlada Andreja Plenkovića i neka se zapitaju kolike su šanse da ponovno dođu na vlast. Nakon slijedećih izbora, ako i ne bude prijevremenih, zaboravite kada ćete ponovno doći na vlast u Hrvatskoj", rekao je Novosel pred Banskim dvorima.
"Tko bude za reformu čini grijeh budućim generacijama"
Kada se Vlada već želi uspoređivati sa zemljama EU-a u kojima je dobna granica za odlazak u punu starosnu mirovinu 67 godina, tražimo da isto tako u Hrvatskoj minimalna plaća bude iznad 1000 eura, prosječna viša od 2500 eura, te da radni i socijalni uvjeti budu kao u zemljama u koje je 200.000 naših radnika otišlo u proteklih nekoliko godina. Kada takvi uvjeti budu u Hrvatskoj, pozdravit ćemo i rad do 70-te godine, istaknuo je Novosel.
Pozvao je sve hrvatske radnike, neovisno o članstvu u sindikatu, studente, sadašnje i buduće umirovljenike, da u subotu u podne dođu na prosvjed na Europski trg, zbog budućnosti njih i njihove djece i da pošalju poruku Vladi da ne čini grijeh nad budućim generacijama. Poruka je saborskim zastupnicima, koji će idućeg tjedna dobiti taj zakonski prijedlog, ako dignu ruku za njega to će biti protiv budućnosti hrvatskih građana, rekao je Novosel.
Na pitanje jesu li sindikati spremni nastaviti pregovore s Pavićem, Novosel je odvratio kako neće pregovarati do onog trenutka dok Pavić ne bude spreman argumentirano razgovarati, a ne manipulacijom. "Pregovora sigurno neće biti nakon prosvjeda i za vrijeme prikupljanja potpisa za referendum, jer pregovora o nepravdi nema", poručio je Novosel.
Odgovarajući na upit koliki odaziv očekuju na prosvjed, Sever je rekao kako očekuju pun Europski trg (5000 do 6000 ljudi) i okolicu, napominjući kako nisu mogli dobiti lokaciju na Trgu bana Jelačića zbog zauzetosti do kraja studenoga.
