ZAGREB - Hrvatska je učinila je sve što je bilo potrebno za izlazak iz arbitražnog postupka sa Slovenijom, a mehanizam mirenja pod okriljem UN-a može se, ali i ne mora pokrenuti, izjavila je u subotu u Zagrebu visoka dužnosnika hrvatskog ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Neki zastupnici oporbenog SDP-a tvrde da vlada formalno nije prekinula graničnu arbitražu sa Slovenijom, što je stav i službene Ljubljane, te da je time dovela Hrvatsku u izrazito loš položaj, objavili su u subotu hrvatski mediji.
S druge strane, slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec i dalje inzistira na arbitraži što je i potvrdio danas tijekom summita Brdo-Brijuni.
PROČITAJTE VIŠE:
>> Prijete nam nove arbitraže koje bi nas mogle stajati 6,5 milijardi kuna
>> 'Arbitražna odluka o granici sa Slovenijom u idućih nekoliko mjeseci'
>> Švicarski sud odbio hrvatski zahtjev za poništenjem arbitraže u slučaju Ina-Mol
"Hrvatska je učinila sve što je trebalo biti učinjeno kako bi izašla iz arbitražnog postupka.... Zaista ne stoji tvrdnja da hrvatska vlada nije poduzela sve potrebne postupke u provedbi odluke Hrvatskog sabora", rekla je novinarima Andreja Metelko-Zgombić, glavna pravna savjetnica ministarstva.
"Ako jednom bude donesena neka arbitražna odluka, Hrvatska je neće prihvatiti i neće je smatrati obvezujućom i to je ono što su sve hrvatske vlade od odluke Sabora iz 2015. pa sve do sada uvijek jasno i glasno navodile", istaknula je.
Podsjetila je da je Zagreb prvo uputio Ljubljani notifikaciju da su stečeni uvjeti za prestanak Arbitražnog sporazuma koji je slovenska strana teško povrijedila. Potom je izvijestila Arbitražni sud da izlazi iz postupka te da on više nije nadležan odlučivati je li arbitražni sporazum prestao ili nije budući da je formalnom notifikacijom Slovenije pokrenut mehanizam predviđen Bečkom konvencijom.
O tome je također izvješten glavni tajnik UN-a, koji je depozitar Arbitražng sporazuma, a nakon što se Slovenija usprotivila hrvatskoj notifikaciji, u skladu s Bečkom konvencijom o pravu međunarodnih ugovora države trebaju dogovorno izabrati jedno od sredstava mirnog rješavanja sporova, kaže Metelko-Zgombić.
"Sve hrvatske vlade su uporno pozivale slovensku stranu na dijalog, no Slovenija se uporno oglušivala. Ono što Bečka konvencija dodatno predviđa je mehanizam mirenja pod okriljem UN-a, međutim taj mehanizam se može, ali i ne mora pokrenuti i on kao takav ne bi donio i ne donosi obvezujuće rješenje tog našeg spora jer on u najboljem slučaju može završiti samo neobvezatnim preporukama", istaknula je.
Mediji prenose tvrdnju najveće oporbene stranke SDP-a da je Arbitražni sporazum između formalno i dalje na snazi jer bivša vlada Tihomira Oreškovića i sadašnja Andreja Plenkovićeva vlada nisu pokrenule postupak mirenja pred glavnim tajnikom UN-a, što je pogreška koja bi mogla Hrvatsku skupo koštati.
SDP-ovci prozivaju bivšeg ministra vanjskih poslova i europskih poslova Miru Kovača i sadašnjeg Davora Ivu Stiera da nisu poduzeli nijednu radnju u svrhu prestanka sporazuma.
Hrvatski sabor je krajem srpnja 2015. donio odluku o povlačenju iz arbitražnog sporazuma koji su dvije zemlje potpisale 2009., a Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora.
Unatoč tome, Arbitražni sud u Den Haagu je krajem travnja objavio da je postupak završen i da će odluku o graničnom sporu između Hrvatske i Slovenije objaviti za nekoliko mjeseci.
