Vlada se na svojoj pretposljednjoj sjednici pohvalila se da je prvi dio bitke za gospodarstvo protiv koronavirusa pobjedonosno riješila. Podaci Zavoda za zapošljavanje pokazuju da je zaposlenost na razini prije krize, a 17.000 nezaposlenih pripisuju sezoncima koji su ostali bez ljetnih angažmana.
Poslodavci upozoravaju da ponovni rast broja nezaposlenih negativno utječe na tržište, te da najgore posljedice tek dolaze. Vlada priprema nove mjere za srpanj, među kojima i skraćeni radni tjedan za 200.000 radnika.
Vlada je spasila 103.000 tvrtki i 600.000 radnih mjesta pohvalio se premijer Andrej Plenković.
"Mi možemo kazati da smo dali ogroman iznos sredstava u proteklih nekoliko mjeseci, a da smo pri tom, zahvaljujući reputaciji koju uživamo, u međunarodnim financijskim institucijama, financijskim tržištima osigurali financiranje, likvidnost, isplaćuju se i plaće i mirovine i država normalno funkcionira", izjavio je Plenković.
Od 12. ožujka do kraja svibnja Vlada je na mjere očuvanja radnih mjesta potrošila 5,3 milijarde kuna. U trećem mjesecu je poticaj od 3250 kuna dobilo 85.000 tvrtki za 503.000 radnika. U travnju je potpora povećana na 4000 kuna, dobilo ju je 99.000 poslodavaca za 569.000 radnika. U svibnju je 94.000 tvrtki za 375.000 radnika. U lipnju su mjere ograničene na turizam, ugostiteljstvo, prijevoz i organizaciju evenata. Do jučer je apliciralo 8000 poslodavaca za 37.000 radnika.
"S jučerašnjim i današnjim danom možemo zaista konstatirati da smo se vratili na razinu zaposlenosti iz faze prije koronakrize. Dakle, sada imamo više od milijun i 530.000 osiguranika", rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.
Aladrović je najavio i novu mjeru: skraćenje radnog vremena. Vlada bi tvrtkama s deset i više zaposlenih omogućila da radniku skrate radno vrijeme, plate punu plaću, a onda bi Vlada refundirala dio plaće za vrijeme koje radnik nije radio. Trajala bi do kraja godine, a procjene kažu da bi na 200.000 radnika Vlada potrošila 3 milijarde kuna iz programa SURE. Poslodavci mjeru podržavaju, ali ne podržavaju diskriminaciju unutar nje.
"Svi poduzetnici moraju biti implementirani u navedenu mjeru. Ne smije nas se dijeliti na one do 10 i od 10 zaposlenika pa na dalje", izjavio je Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika.
O njoj je Vlada sa socijalnim partnerima počela razgovarati još prije dva tjedna. Iako je plan bio definirati detalje u lipnju da bi se mjera počela provoditi u srpnju, ona ni na predposljednjoj sjednici Vlade nije spremna, a umjesto da se dogovara sa sindikatima i poslodavcima, ministar sudjeluje u HDZ-ovoj kampanji.
"Tu se zaista radi o kozmetici i mislim da ćemo to vrlo brzo izgladiti i između sindikata i između poslodavaca, tako da ne očekujem nikakve probleme", kazao je Aladrović.
"Teško je reći da je kozmetika kad još uvijek ne znamo što stoji. Imat ćemo paradoks da će neki veći poslodavac takvu potporu dobiti, da će skratit radno vrijeme, a onda će temeljem toga dati manje posla ovom malom poslodavcu, a taj pri tome neće dobit nikakvu potporu na račun skraćenja radnoga vremena", poručio je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Detalje skraćenog radnog tjeda trebali bismo doznati idućeg tjedna. Vlada, čini se, neće udovoljiti zahtjevu da se u skraćenje radnog vremena uvrste mali i mikro poduzetnici, ali razmišlja se o tome da se njima omogući mjera potpore za plaće radnika.
