Vlada Andreja Plenkovića dogovorila se sa šest banaka pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova, a nakon što su banke tužile Republiku Hrvatsku zbog štete koja je nastala uslijed izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama iz 2013. godine i 2015. godine, a slijedom kojih je u konačnici izvršena konverzija kredita u švicarskim francima.
To je do sada bilo poznato hrvatskoj javnosti. Novinari Indexa zatražili su dokument te nagodbe na uvid, a zahtjev je odbijen jer, kako su rekli, ne mogu dati taj ugovor jer je on "tajan", otkriva Index.
"Neovlašteno otkrivanje podataka vezanih za navedene postupke moglo bi nanijeti štetu gospodarskim interesima Republike Hrvatske", rekli su iz Ministarstva financija objašnjavajući da dokument nagodbe između jedne države Europske unije, odnosno Hrvatske i privatnih banaka ne smije izaći u javnost.
U vladi tvrde da su zadovoljni nagodbom jer su se banke svojevoljno odrekle 2.5 milijardi kuna, kao i da hrvatska vlada nije morala, kako su naglasili, ništa napraviti zauzvrat. No, to baš nije tako
S obzirom na to da je riječ o dokumentu koji je potpisala jedna suverena država kao što je Hrvatska, i to s privatnim bankama, a vezano za slučaj koji se tiče najmanje 55 tisuća hrvatskih obitelji koje su oštećene od strane tih istih banaka u slučaju švicarac, ali ni taj dokument se nije mogao dobiti na uvid.
"Ministarstvo financija, odmah po zaprimanju, klasificiralo je predmet stupnjem tajnosti "POVJERLJIVO", sukladno članku 8. Zakona o tajnosti podataka, jer bi neovlašteno otkrivanje podataka vezanih za navedene postupke moglo nanijeti štetu gospodarskim interesima Republike Hrvatske", stoji u odbijenici našeg Zahtjeva za uvid u dokument.
Dokument je proglašen tajnim, nismo ga smjeli ni pogledati, no u Ministarstvu financija tvrde da taj postignuti dogovor nema "nikakvog utjecaja na sporove koje vode pojedinačni korisnici kredita s kreditnim institucijama niti on nameće ikakve financijske obveze za državni proračun, a time ni za hrvatske građane".
Njegovom realizacijom se otklanja prijetnja državnom proračunu od najmanje 2.5 milijardi kuna, dok je stvarni financijski učinak i viši s obzirom na dva postupka koji neće niti biti pokrenuti i uštedu na izglednim budućim troškovima postupaka, tvrde u Ministarstvu financija.
U Hrvatskoj udruyi banaka nisu htjeli ni[ta odgovoriti te su se pozvali na priopćenje vlade iz veljače 2021. godine.
"Vlada cijeni konstruktivan pristup kreditnih institucija otvorenim pitanjima, prepoznavanje pozitivnih učinaka politike Vlade usmjerene usklađivanju s pravnom stečevinom Europske unije te provedbi aktivnosti usmjerenih uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Kreditne institucije odaju priznanje Vladi na predanosti rješavanju otvorenih pitanja te naporima koje Vlada ulaže u stvaranje poticajnog poslovnog okruženja", stoji u tom priopćenju.
