Na današnjoj sjednici Vlade donesen je prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da su tri glavna razloga rebalansa - dugovi u zdravstvu, posljedice rata u Ukrajini, uključujući zbrinjavanje izbjeglica te povećanje izdataka za plaće zbog dogovora sa sindikatima.
Osim povećanih rashoda proračuna, izmjene su obuhvatile i prihodnu stranu, budući da će ponajprije veća inflacija od predviđene osigurati dodatne prihode od PDV-a i trošarina, a "solidni" su i prihodi od doprinosa. Zahvaljujući većim prihodima, proračunski deficit bi rebalansom tek neznatno trebao porastao u odnosu na originalni proračun, usvojen krajem prošle godine, odnosno s 2,6 na 2,9 posto BDP-a. Državni proračun za 2022., koji je Sabor donio 8. prosinca 2021., predviđa prihode u visini od 164,5 milijarde kuna, rashode od gotovo 173,8 milijardi te proračunski manjak iznad devet milijardi ili 2,6 posto BDP-a.
Osim toga, bilo je riječi i o aktualnoj situaciji oko obnove nakon potresa, a doneseni su i prijedlozi izmjena i dopuna zakona o strukovnom obrazovanju, Državnoodvjetničkom vijeću, Državnom sudbenom vijeću, olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela i o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece.
Vlada je prihvatila prijedloge Nacionalnog plana za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2022. do 2026. godine i Akcijskog plana za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2022. do 2024. godine te akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
Od Ukrajine, preko Cipra do Svete Stolice
"U nedjelju smo u Kijevu iskazali podršku u Kijevu narodu Ukrajini. Sastali smo se s visokim dužnosnicima, izrazili snažnu potporu Vlade Ukrajini, u prihvatu izbjeglica te podršku teritorijalnoj cjelini Ukrajine. Grlić Radman i ja smo posjetili Irpinj i Buču. Vidjeli smo strašna razaranja u Irpinju i posljedice ratnih zločina u Buči koje smo osudili.
Mi smo prihvatili izvješće o više od 200 aktivnosti u proteklih godinu dana i želim da se obol građana EU-a razmotri u okviru europskih institucija, da vidimo kako reagirati na ovu krizu, a kad budemo imali vremena razmišljati o izmjenama ugovora, pokrenut ćemo savjete. Europska komisija je odobrila 700 milijuna eura Hrvatskoj za Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Ispunili smo 34 kriterija, mi smo peta zemlja koja je dobila poticaje. Do lipnja ćemo raditi na kriterijima za dobivanje druge rate od 700 milijuna eura. Radit ćemo kontinuirano na dobivanju sredstava i nastavku svih zacrtanih ciljeva.
Posjetili smo Cipar i razgovarali o specifičnim okolnostima koje imaju Hrvatska i Cipar te o suradnji na europskoj razini i rješavanju energetske krize. Jučer smo bili u Dubrovniku. Prisjetili smo se svih projekata, Pelješkog mosta, 20 godina mosta dr. Franje Tuđmana.
Jutros je u RH bio tajnik Svete Stolice, Pietro Parolin. Odlični odnosi i međusobno razumijevanje, 30 godina od uspostave međunarodnih odnosa i 25 godina od potpisivanja četiriju ugovora. Današnja sjednica je bogata. Najvažnija tema je rebalans proračuna za 2022. Prošli tjedan nam je agencija Fitch potvrdila kreditni rejting, što znači da agencije vjeruju našoj politici. To se temelji na našim rezultatima do covid-krize, ali i brzom povratku nakon krize. Dobro je da su nam poslali ovu poruku, to je važno i zbog našeg sudjelovanja u europodručju. Svi signali su dobri i ohrabreni smo za daljnje poteze, nakon što Sabor sutra izglasa uvođenje Zakona o uvođenju eura.
Cilj rebalansa je povezan s sveobuhvatnim programima potpore tijekom krize. Malo smo rekalibrirali procjene rasta BDP-a. Očekujemo porast od tri posto, inflaciju procjenjujemo na razini od 7,8 posto, što je i dalje u okvirima onoga što se zbiva u zemljama EU-a. Cilj rebalansa je da izađemo u susret određenim rashodima, a to je podmirivanje dugova u zdravstvenom sustavu, primanje ukrajinskih izbjeglica, nabava plina i robnih zaliha, mjere za ublažavanje cijena energenata. Što se tiče prihodne strane, očekujemo rast gospodarske aktivnosti, efekte ublažavanja. Prihodi se uvećavaju za 6,6 milijardi kuna, a rashodi za 10,2 milijarde kuna. Udio javnog duga smanjit će se u odnosu na prošlu godinu i doći će na razinu od prošle godine na 76,2 posto, a ovakva politika nam je i donijela konkretne rezultate", poručio je premijer Andrej Plenković.
Nastavlja se obnova
"Dosad je nekonstrukcijskom obnovom obnovljeno 2117 kuća, a radovi se rade na 901 kući. S izvođačima je ugovorena izgradnja 216 zamjenskih kuća,a s vlasnicima je ugovoreno 60 ugovora za izgradnju zamjenskih kuća. Radi se na obnovi nasipa u Sisačko-moslavačkoj županiji. Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo je 12 potpora poljoprivrednicima. U tijeku je obnova šest objekata Psihijatrijske bolnice u Popovači, vrijedna 1,8 milijuna kuna", poručio je potpredsjednik Vlade Tomo Medved.
Detalji rebalansa proračuna
Ministar Zdravko Marić napravio je prezentaciju rebalansa proračuna. "Makroekonomski okvir je identičan onome usvojenom na sjednici potkraj travnja. Blaga je korekcija rasta od tri posto. Značajnija je korekcija predviđene stope inflacije s 2,6 na čak 7,8 posto, uz značajne rizike ostvarivanja obje projekcije, s obzirom na veliku dozu neizvjesnosti oko energetske situacije. U svakom slučaju, ovo vrijedi u ovom trenutku. Cilj nam je da to ostvarimo ili da budemo u određenim segmentima i bolji od nje.
Prihodna strana proračuna, ukupno raste u odnosu za plan, jer postoji kategorija koja se zove izvorni plan, a postoji i tekući plan, koji uzima u obzir sve preraspodjele u proteklih pet mjeseci, pa dajemo usporedbe obje tablice, za 6,6 milijardi kuna, uzevši u obzir makroekonomske projekcije i kretanja u prvih pet mjeseci; fiskalizacija, prikupljanje poreza, promet gotovinom... Primjerice, u trgovini na malo imamo povećanje broja računa za pet posto, a njihova vrijednosti je između 11 i 14 posto. Prihodna strana je i pod utjecajem potrošnje, ali i inflatornih kretanja.
Što se tiče rashoda, iznosi su veliki, ali je fond mali zbog velikog broja proračunskih korisnika. Imamo tri tablice. Jedna gleda samo izvore punjena proračuna. Ukupni rashodi rastu za 9,2 milijardi kuna. Kad dodamo europske fondove i neke druge izvore, onda rashodovna strana raste za 10,2 milijarde kuna. Kod područja aktivnosti i projekata, najveće se povećanje odnosi na sustav zdravstva. 3,5 milijardi kuna se odnosi na dugove zdravstva prema veledrogerijama i obnovu bolnica. Druga najznačajnija stavka su mirovine i mirovinska pitanja. Indeksacija je bila viša nego ranije, bila je 2,2. S obzirom na to da inflacija nastavlja rasti, očekujemo daljnje ubrzanje indeksacije. Nismo sigurni da će i ovaj iznos biti dovoljan do kraja godine, ali nikad nije dolazilo u pitanje mirovine i mirovinske naknade. Čeka nas i isplata dodatka u sklopu antiinflatornih mjera. Nabava robnih zaliha je sljedeća, zatim materijalno-tehnička sredstva MORH-a. U njihovim stavkama je najznačajnija stavka energija. Potpore za očuvanje radnih mjesta su najvećim dijelom isplaćene, pa sad to samo prepoznajemo. Plaće i naknade za prijevoz, da ne bi sindikalni čelnici nešto krivo vidjeli, osiguravamo dostatna sredstva internim uštedama. Sve što je dio našeg dogovora, neće biti pod pitanjem. povećava se i privatni smještaj izbjeglica, presude protiv RH, potpore u poljoprivredi pojačavamo s potporama ribarstvu, umjetnim gnojivima... Doprinos proračunu EU-a, standardna kategorija, aktivnosti za migrantsku krizu, itd.
Inače, jedna opaska. Mi smo za Hrvate u inozemstvu povećali iznose, ali Hrvatske svjetske igre su pomaknute za sljedeću godinu, pa se i troškovi miču. Na kraju imamo suma sumarum. Manjak državnog proračuna rastu za 4,3 milijarde kuna. Imamo poboljšanje u potrošnji i lokalnoj samoupravi. Temeljem toga naš deficit s 12 milijardi raste na 13,4 milijarde kuna ili 2,8 posto BDP-a, što je unutar dobro održivih tri posta. Sve skupa pretočeno u putanju javnog duga u BDP-u. Kad bi išli unazad, vidjeli bi daje ta putanja imala uzlaznu putanju. OSim 2020.,mi smo bilježili smanjivanje javnog duga u BDP-u, to će se nastaviti i dalje, pa očekujemo 76,2 posto javnog duga u BDP-u.
Plan prošle godine je bio deficit 4,4 posto ili 18,9 milijardi kuna, zbog značajnih efektata covid krize. Inače projekcija troškova oko covid krize je 42 milijarde kuna. mi smo s obzirom na bolju gospodarsku aktivnost i odgovornim upravljanjem smanjili smo deficit na 12,4 milijarde kuna.
Zakon o izvršavanju državnog proračuna je značajno novi, s obzirom na to da je izašao i novi Zakon o proračunu. Potrošili smo najviše vremena za sanaciju šteta od potresa i obnovu, čime smo dali fleksibilnost dionicima u obnovi. S jedne strane je propisivanje višegodišnjih obveza, govorim o svemu, osim o obnovi. Bez prethodne suglasnosti moguće je uzeti 1,5 milijuna kuna, ako je plaćanje ugovorom predviđeno financijskim planom za 2022. ili projekcijama za 2023. i 2024. To je bila i uputa EU-a. Plaćanje predujmom smo dodatno uskladili. Državna jamstva, gdje smo dali mogućnost HAMAG-u i HBOR-u da mogu na račun RH izdavati jamstva.
Moramo predvidjeti i neke stvari vezane za proračunsku sliku. Tako je predviđeno dodatno jamstvo za nabavu, prije svega energenata i zaliha", prezentirao je ministar Marić. Rebalans proračuna je prihvaćen.
Mijenja se i strukovno obrazovanje
"Reformom strukovnog obrazovanja bit će zahvaćeni svi dionici. Uvođenjem učenja temeljenog na radu, za razliku od dosadašnjoj praktičnih vježbi, poslodavci postaju ravnopravni sudionici u izgradnji znanja i vještina koje će biti privlačni mladima. Mentori će biti kod poslodavca, uvodi se i ispit za mentore te im je omogućeno trajno usavršavanje, za što poslodavac neće imati dodatne troškove. Po prvi put propisujemo izvođenje stručnog nadzora pri radu te vremenski period za otklanjanje nedostataka.
Uvedeno je i da škole planiraju upisne kvote prema preporukama HZZ-a, ali i interesa poslodavaca. Predviđene su i stipendije učenicima. Po prvi se put uvode jedinstveni kriteriji za uvođenje stipendija iz državnog proračuna, proračuna poslodavaca, fondova EU te poslodavaca. Utvrđuje se i daljnji razvoj 25 centara izvrsnosti. Predviđeno je i uključivanje privatnih inicijativa za unaprjeđenje tih centara. Zakon će pridonijeti usklađivanju obrazovanja s tržištem rada i omogućiti kvalitetniji kadar", poručio je ministar obrazovanja Radovan Fuchs, a prijedlog zakona je prihvaćen.
Mijenjaju se i stvari u pravosuđu
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica je predstavio izmjene Zakona o državnom odvjetničkom i sudbenom Vijeću. "Istaknuo bih da se uvode različite novčane kazne u stegovnim postupcima protiv zamjenika državnog odvjetnika, a uvode se i nova stegovna djela. Dodatno se utvrđuju okolnosti prestanka dužnosti zamjenika. Uređuje se institut trajnog premještaja i zapošljavanja.
Kod Zakona o DSV-u predviđaju se nova stegovna djela, imenovanje sudaca te plan popunjavanja sudačkih mjesta. Uređuje se i upućivanje slanja sudaca na druge sudove, a izjednačava se i jednakovrijednost rada", predložio je Malenica, a zakon je prihvaćen.
"Zakonom se u pravni poredak RH prenosi direktiva o uvidu u financije zbog sprječavanja i istrage kaznenih djela. Nadležnim tijelima se obvezuje uvid u podatke iz registra koje ima FINA. Ti podaci ne sadrže podatke o prometima i stanjima po računima. Propisuje se razmjena informacija s uredom za sprječavanje pranja novca, ali i obveza provedbe statističkih analiza", priopćio je ministar Marić što je prihvaćeno.
Nacionalni planovi i alokacije dodatnih sredstava
"Što se tiče Nacionalnog plana za prava djece do 2026. ima cilj zaštite prava svakog djeteta bez davanja iznimke. Riječ je zapravo o dva plana", poručio je ministar Piletić, što mu je prihvaćeno.
Ministar Marić je predstavio Akcijski plan za sprječavanje pranja novca i sprječavanja terorizma. "To je predviđeno svim našim dokumentima, od ulaska u ERM II do uvođenja ureda Europskog pravobranitelja. Plan sadrži sve mjere i aktivnost, rokove za provedbu, pokazatelje aktivnosti. Ministarstvo financija će s Uredom predsjednika pratiti izvršavanje, a sve će biti u nadležnosti Ureda za sprječavanje pranja novca pri ministarstvu", poručio je Marić što je na sjednici Vlade prihvaćeno.
"Vlada je donijela odluku o provođenju aktivnosti financiranih iz fondova EU-a, kojima je dodijeljeno 200 posto alociranih sredstava za nekoliko ministarstava. Pokazala se potreba da se ista sredstva trebaju alocirati i MUP-u za održavanje spasilačkih službi te Ministarstvu graditeljstva, dok se Ministarstvu kulture alokacija povećava na 400 posto", objasnio je ministar graditeljstva Ivan Paladina, a povećanje alokacija je prihvaćeno.
