Samo u prvih šest mjeseci ove godine uvezli smo hrane u vrijednosti od 1.243.257.099 eura.
Pa kad se od toga odbije izvoz, u poljoprivredno prehrambenoj industriji smo u minusu od 471.572.531 eura. Pri tome nije da nam taj minus nabija uvoz kavijara i zlatnih ribica, najviše smo u deficitu s mesom i klaoničkim proizvodima i to od minus 108.350.568.
Ali izgleda da se prvi put počelo nešto ozbiljno događati na zaštiti domaće proizvodnje ili bolje reći na žešćoj kontroli uvoza. Počelo je sa salmonelom i strožim inspekcijama uvoznog mesa, potom je donesen Pravilnik o vinu koji prvi put nalaže kontrolu uvoznog vina, a u pripremi je Zakon zbog kojeg bi moglo letiti perje. Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi koji trgovačke lance treba onemogućiti da doslovce reketare proizvođače koji žele biti na njihovim policama i naplaćuju im maržu od čak 40 posto.
A već danas je Vlada uputila amandman na Zakon o javnoj nabavi kojim će pile iz Virovitice imati više šansi da prođe javnu nabavu od pileta iz Poljske.
Izmjenom Pravilnika od jučer domaća i uvozna vina prolaze istu kontrolu prije stavljanja u promet. Vinari kažu kako su to tražili čak dvije godine zbog masovnog uvoza jeftinog vina iz rinfuze. Nadaju se da će se sada lakše nositi s često puta nelojalnom konkurencijom koja prodaje boce vina i za manje od 8 kuna.
I dok su vinari dobili lagani vjetar u leđa, mljekarska industrija je na koljenima i vapi za Zakonom koji bi napokon prekinuo praksu uvoza jeftinog mlijeka.
"Struka je izračunala - mlijeko na farmi košta da se proizvede između 3, 3 i pol kune, a vi znate da ovoga trenutka možete kupiti mlijeko za 2 i pol kune na polici. Dakle upitno je kakvo je to mlijeko i odakle ono uopće dolazi", kaže Kristijan Pandek, vlasnik mljekarske farme.
Ova će godina biti zaključena uz otkup manji od 500 tisuća tona mlijeka što je najveći pad nakon 2009. Samo ove godine 2789 mljekara stavilo je ključ u bravu. S druge strane uvoz mlijeka u Hrvatsku, od ulaska u EU, porastao je za 40 posto!
"Ovo je, ne bih rekao 5 do 12, već 12 i 10 jer ako nas sad ne spase, nas malo što je još ostalo, mislim da onda možemo zaboraviti proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj", kaže Pandek.
Vlada je danas stoga poslala amandman u Sabor kojim će se u javnoj nabavi davati prednost proizvodima veće svježine i manje opterećenosti transportom.
"Ako se traže svježiji proizvodi, svježe mlijeko, svježe voće i povrće, naravno da će naši proizvođači na takvim natječajima biti u prednosti", kaže Dražen Miloloža iz sektora za poljoprivredu HGK.
Opstanku domaćih proizvođača trebao bi pomoći i Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom. On bi trebao prekinuti reketaranje malih proizvođača od strane velikih trgovačkih lanaca koji im ugovore sada diktiraju velikim maržama i nerealnim rokovima plaćanja.
"Plaćanje polica i slične namete su donijeli lanci iz Austrije i Njemačke tako da su se naši prilagođavali u čudu jer nisu bili pripremljeni na to", rekao je poduzetnik Drago Munjiza.
Ali su se jako brzo prilagodili. No domaće poduzetnike ne reketare samo distributeri već i sama država.
"U Hrvatskoj kada otvorite vrata svog poduzeća neće vam prvo doći kupci nego inspektori", kaže Zoran Šimunić, proizvođač tjestenine.
Kupac će pak u većini slučajeva odabrati jeftiniji proizvod, a u Hrvatskoj to uglavnom znači uvozni. Jer dok se primjerice najbolje tvrtke u Hrvatskoj zadužuju uz kamatu od 4 posto, u Italiji ona iznosi tek jedan posto.
"Nitko od nas ne traži zaštitu - mi tražimo ravnopravnost. Ako pogledate zašto je toliko uvoznih proizvoda - pa zato što je jednostavnije uvoziti nego proizvoditi", kaže Šimunić.
A da bi se to promjenilo bit će potreban veći angažman još nekoliko ministarstava, a ne samo jednog.
