Vlada je sa sjednice u petak u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, kojim se uređuje način financiranja političkih stranaka i nezavisnih vijećnika, te referendumskih aktivnosti, a u odnosu na prvo čitanje promjena je da sve administrativne sankcije izriče Državno izborno povjerenstvo (DIP) kao samostalno, nezavisno i profesionalno tijelo, a ne saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Zakonom se po prvi puta uređuje financiranje referendumske aktivnosti, što sada nije uređeno niti jednim propisom, te se uvodi informacijski sustav za nadzor financiranja putem kojeg će subjekti nadzora, unosom podataka u informacijski sustav, dostavljati nadležnim tijelima financijske izvještaje. Također se osigurava objava financijskih izvješća putem informacijskog sustava na jednom mjestu za sve subjekte - na web stranici DIP-a.
To će omogućiti učinkovitiji nadzor, uspostaviti lako pretražive baze po različitim osnovama i pojednostaviti sastavljanje i podnošenje financijskih i drugih izvješća, istaknula je državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac.
Predloženim zakonom utvrđuju se i kriteriji za određivanje visine iznosa sredstava koje su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne osigurati u proračunu za redovito godišnje financiranje političkih stranka i nezavisnih vijećnika tako da se, ovisno o veličini jedinice, odnosno o broju stanovnika, utvrđuje minimalni iznos po članu predstavničkog tijela jedinice na godišnjoj razini. Time će se osigurati minimalni zajednički standardi u redovitom godišnjem financiranju iz proračuna jedinica samouprave.
Uređuje su i način raspoređivanja sredstava političkim strankama iz proračuna za redovito godišnje financiranje, a utvrđuje se prema broju dobivenih zastupničkih mjesta, odnosno mjesta članova u predstavničkom tijelu jedinice samouprave, prema konačnim rezultatima izbora, a ne, kako je bilo do sada, prema trenutku konstituiranja predstavničkog tijela.
Utvrđene JLS sa statusom brdsko-planinskog područja
Vlada je donijela i odluku kojom je utvrđeno da, primjenom geomorfoloških te klimatskih, demografskih i infrastrukturnih kriterija koji su propisani Zakonom o brdsko-planinskim područjima, status brdsko-planinskog područja ostvaruje 85 jedinica lokalne samouprave.
Jedinice se razvrstavaju u tri skupine prema indeksu razvijenosti, od čega I. skupinu čine jedinice lokalne samouprave sa statusom potpomognutog područja, II. skupinu jedinice koje se prema vrijednosti indeksa razvijenosti nalaze u trećoj i četvrtoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave, a III. skupinu one koje se prema vrijednosti indeksa razvijenosti nalaze u prvoj i drugoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica.
Vlada je prihvatila i tekst sporazuma o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća s obzirom da treba zaključiti novi sporazum budući da Hrvatska udruga radničkih sindikata više nije reprezentativna.
Sukladno Zakonu o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, pravo na sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini stječu udruge sindikata i poslodavaca više razine koje ispunjavaju zakonom utvrđene kriterije.
Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti je u lipnju prošle godine utvrdilo da su reprezentativni na sindikalnoj strani Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata, a na poslodavačkoj strani Hrvatska udruga poslodavaca.
Vlada je ministru rada i mirovinskoga sustava Marku
Paviću dala ovlast za potpisivanje sporazuma.
Pet izmjena MUP-ovih uredbi zbog ustrojavanja
Ravnateljstva civilne zaštite i reorganizacije Uprave
kriminalističke policije
Vlada je na sjednici u petak usvojila izmjene pet uredbi koje se odnose na ustrojavanje Ravnateljstva civilne zaštite te reorganizaciju Uprave kriminalističke policije, a njima će se, kako je istaknuo ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, učinkovitije upravljati rizicima u Hrvatskoj te uspostaviti kvalitetan i jeftiniji proces planiranja.
Riječ je o Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova, Uredbi o klasifikaciji radnih mjestima policijskih službenika, Uredbi o plaćama policijskih službenika, Uredbi o radnim mjestima policijskih službenika kojima se staž osiguranja računa u povećanom trajanju te Uredbi o područjima, sjedištima, vrstama i kategorijama policijskih uprava i policijskih postaja.
Učinkovitije upravljanje rizicima
Ustrojavanje Ravnateljstva civilne zaštite vezano je uz zaključak Vlade iz kolovoza prošle godine o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, a prema kojem se Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Hrvatski centar za razminiranje, Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost, Agencija za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom te Ured za razminiranje Vlade Republike Hrvatske pripojeni MUP-u.
"Ustrojavanjem Ravnateljstva civilne zaštite učinkovitije će se upravljati rizicima u Hrvatskoj te uspostaviti kvalitetan i jeftiniji proces planiranja. Naglasak je na preventivnom djelovanju, a također se rješava i problem nadležnosti u vođenju i zapovijedanju u velikim nesrećama i katastrofama", rekao je Božinović.
Postrojbe civilne zaštite, naveo je, biti će organizirane od postojećih snaga vatrogastva, crvenog križa, gorske službe spašavanja i ostalih udruga na modularan način. To znači, rekao je, da se neće osnivati nove postrojbe već će se koristiti postojeće profesionalne snage, ali u najvećoj mjeri volonterske snage koje će, osim rada u dnevnim operativnim zadaćama, djelovati i u sustavu odgovora na velike nesreće i katastrofe.
"Na ovaj način bi se trebali bitno smanjiti troškovi i učinkovitije i brže osigurati povlačenje financijskih sredstava iz europskih fondova", rekao je Božinović.
Takvim ustrojem, naglasio je, smanjit će se broj rukovodećih službenika za 30 posto te broja sistematiziranih radnih mjesta za 23 posto.
Veće plaće kriminalističkim policajcima
Vezano uz preustroj rada kriminalističke policije, istaknuo je Božinović, nakon dugog niza godina povećava se koeficijenata za plaće za oko tisuću policijskih službenika kriminalističke policije srednje stručne spreme.
Snižava se i početno zvanje za radna mjesta kriminalističke policije u policijskim postajama na „Viši policajac“, a mijenja se i staž u povećanom trajanju sa 14 na 16 mjeseci za odgovarajuća radna mjesta kriminalističke policije u policijskim postajama.
Istaknuo je i da se - nakon izvršene analize trenutnog ustroja ustrojstvenih jedinica i radnih mjesta Uprave kriminalističke policije kao i analizom temeljnih sigurnosnih kriminalističkih pokazatelja i rezultata rada - povećava broj izvršitelja Službe za međunarodnu policijsku suradnju, a s obzirom na podizanje spremnosti za ulazak u Schengenski prostor, ustrojavanje novih oblika ili radna mjesta u kojima će biti objedinjeni kriminalističko-obavještajni poslovi te razdvajanje linije rada terorizma i ratnih zločina u policijskim upravama u kojima je to trenutno objedinjeno.
Centralizira se i kriminalistička tehnika u policijskim upravama, a u policijskim postajama III. kategorije koje bilježe do 100 kaznenih djela na godišnjoj razini ukida se radno mjesto pomoćnika načelnika za kriminalističku policiju jer "postojanje istog nije svrsishodno".
Ukidanje i spajanje nekih policijskih postaja
Izmjenom uredbe o područjima sjedištima, vrstama i kategorijama policijskih uprava i postaja u Policijskoj upravi primorsko-goranskoj ukidaju se I., II. i III. policijska postaja, a ustrojavaju se I. policijska postaja I. kategorije i II. policijska postaja II. kategorije.
Također, ukidaju se odvojene postaje pomorske i aerodromske policije u Rijeci i Puli te se ustrojavaju jedinstvene postaje pomorske i aerodromske policije.
U Policijskoj upravi ličko–senjskoj Policijska postaja Donji Lapac ustrojava se kao Postaja granične policije Donji Lapac, a u Policijskoj postaji međimurskoj ukida se Policijska postaja Štrigova te se njezino postajno područje pripaja Policijskoj postaji Mursko Središće.
Ostale promjene odnose se na ustrojavanje Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove te Uprave na ljudske potencijale kao i ustrojavanje Arhiva hrvatske policije iz Domovinskog rata.
Sredstva za provedbu uredbi osigurana su u proračunu MUP-a.
