U brodogradilištima Uljanik i 3. maj očekuju odgovore s Markova trga. Nakon jučerašnjeg maratonskog sastanka, na kojem nije pronađeno rješenje, sindikalisti poručuju Vladi da se odluči želi li brodogradnju.
No, odgovor na to pitanje nije nimalo jednostavan. Koliko god se željela sačuvati ta grana gospodarstva pravog rješenja nema, a iz Vlade poručuju da im je manevarski prostor sužen.
Prosvjednici iz Uljanika spas za brodogradilište vide u Vladi koja je i do sada davala državna jamstva za kredite tom škveru. No, u Vladi nemaju rješenje.
"Znamo kakav je model vlasništva, upravljanja i vođenja tom kompanijom, Vlada je nastojala biti odgovorna, sve vlade uključujući prethodne znate da su odobravale činidbena i avansna jamstva, financijska jamstva, ali svemu tome dođe kraj, postoje ograničenja koja su zaista velika", danas je izjavio ministar financija Zdravko Marić.
Posljednje jamstvo za kredit od 96 milijuna eura Vlada je Uljaniku odobrila u siječnju. I oporba smatra da se u ovom slučaju državna jamstva ne koriste najbolje.
"Smatram da je došlo vrijeme da Uljanik pronađe strateškog partnera na privatnom tržištu i pokažu i upravama i vladama kako se može funkcionirati", izjavio je predsjednik MOST-a Božo Petrov.
Nakon što HBOR nije odobrio kredit, jedna od mogućnosti bila je posudba CERP-a, no ministar Horvat istaknuo je da to nije opcija.
"Vlasnik su privatni ljudi, privatne osobe i radnici, Vlada se uključila maksimalno kako bi taj problem riješila. Međutim, mislim da i Uprava mora početi ozbiljnije razmišljati o ovom problemu", rekao je ministar uprave Lovro Kuščević.
"Zapravo, uprave su dovele brodogradnju u ovu situaciju i oni koji upravljaju imaju skupštinu, nadzorni i imenuju upravu", istaknuo je ministar državne imovine Goran Marić.
Sindikalisti poručuju da se i Vlada treba uključiti što mnogi tumače kao ucjenu. "Nije jednostavno, ali ne govorim o ucjenama, moramo se svi skupa odgovorno ponašati", poručio je ministar financija Zdravko Marić.
Jer ako se ne pronađe način za novu financijsku injekciju i nastavak rada, državi bi na naplatu mogla doći jamstva koja trenutačno iznose oko pola milijarde eura.
