Pojednostavljenje i olakšavanje direktne demokracije bilo je, naime, isprika temeljem koje su sindikati izvukli čisti obraz kada su s Vladom dogovorili da se unatoč više od 717 tisuća potpisa građana neće raspisati referendum o Zakonu o radu.
Ministar uprave Davorin Mlakar na sjednici Vlade je poručio kako je ovakav prijedlog zakona o referendumu usuglašen s istim tim sindikalnim središnjicama! Nejasno je na koji način je to u skladu sa zahtjevima sindikata budući da su oni pri odustajanju od referenduma o Zakonu o radu ugovorili da će biti održan referendum o referendumu, a da će pitanje dano građanima na izjašnjavanje glasiti: Jeste li za to da se referendum mora raspisati ako to zatraži 200 tisuća registriranih birača te da vrijeme za prikupljanje potrebnog broja potpisa birača bude 30 dana.
"Uslišen" je ovaj dio s rokom od trideset dana na državnoj razini, dok je za raspisivanje referenduma na lokalnoj razini on upola manji. Za lokalni će referendum biti potrebno čak 20 posto potpisa od ukupnog broja birača u toj sredini, dok za referendume na državnoj razini taj broj ostaje isti - nužno je prikupiti 10 posto potpisa od ukupnog broja birača, dakle opet oko 450.000 potpisa!
Da bi odgovor na referendumsko pitanje bio prihvaćen, za njega se mora izjasniti više od polovice birača koji izađu na referendum.
Pravo na pristup informacijama - i dalje otežan
Sa sjednice u četvrtak Vlada je Saboru uputila i izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama, koji je već na snazi, no u Saboru nije donesen potrebnom kvalificiranom većinom pa ga je ukinuo Ustavni sud. Mlakar je naglasio da se radi u istom tekstu te da je taj zakon važan za pregovaračko poglavlje 23 o pravosuđu i ljudskim pravima.
Međutim, to je izazvalo ogorčenje udruge GONG koja se pita zašto Vlada nije iskoristila šansu da popravi taj zakon. Podsjećaju da "Europska Unija ne mjeri samo činjenicu ima li Hrvatska zakon ili ne, nego kako ga poštuje, to jest, postoje li dokazi da se taj zakon uistinu provodi."
"S obzirom da se istovremeno ne predlaže neophodna promjena Zakona o tajnosti podataka, ispada da i nadalje nitko, pa ni sud, neće imati pravo provjeriti moguće zloupotrebe čelnika državnih tijela kada neke informacije proglase tajnima. Test javnog interesa i test proporcionalnosti, sukladno Zakonu o tajnosti podataka, radit će isto tijelo koje je informaciju prethodno klasificiralo stupnjem tajnosti!", navodi GONG u priopćenju, dodajući kako je Agencija za zaštitu osobnih podataka navela da je u zakonskom roku svoja izvješća dostavilo tek 22 posto tijela javne vlasti.
Navode i kako Vlada na neki način samim ovim činom i hitnom procedurom - krši Zakon o pravu na pristup informacijama, budući da javnost nije obavijestila o prijedlogu. Smatraju da je pritom Vlada prekršila i vlastiti Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, koji je usvojila krajem 2009. godine.
Vezani članci:
arti-201011230804006 arti-201006230660006 arti-201002090474006 arti-201010190922006 arti-201010200110006
