Vlada je na zatvorenoj sjednici u srijedu prihvatila odgovor na pitanja iz pisma Europske komisije vezana uz konverziju CHF kredita, koje će Ministarstvo vanjskih i europskih poslova poslati u Bruxelles do kraja tjedna.
Kako je priopćeno nakon zatvorene sjednice Vlade, utvrđen je odgovor Hrvatske "na pismo službene obavijesti Europske komisije od 17. lipnja 2016. godine, u vezi sa slobodom kretanja kapitala i poslovnog nastana".
" Odgovor koji je Vlada utvrdila bit će proslijeđen Europskoj komisiji, a uobičajeno je da se sadržaj korespondencije s Europskom komisijom u ovakvim slučajevima javno ne objavljuje. Također, točka je klasificirana stupnjem tajnosti 'ograničeno', pa je nismo u mogućnosti u cijelosti objaviti", navodi se u Vladinom priopćenju.
Marić: Nastojali smo dati iscrpne odgovore
Tehnički ministar financija Zdravko Marić u izjavi novinarima nakon zatvorenog dijela sjednice Vlade podsjetio je da je EK u lipnju pokrenula postupak jer je smatrala da je izmjenama zakona o potrošačkom kreditiranju i o kreditnim institucijama, kojima je konverzija omogućena, došlo do prekršaja temeljnih sloboda iz Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a koji se odnose na slobodu kretanja kapitala i slobode poslovnog nastana.
Te dvije slobode, kazao je Marić, dijelom je moguće ograničavati odlukama nacionalnog zakonodavstva, ali pod određenim uvjetima, ako su te mjere u skladu s temeljnim načelima funkcioniranja EU, i to načela proporcionalnosti i pravne sigurnosti.
Istaknuo je, kako se ovdje radi o predsudskom postupku, a s obzirom da bi javna objava tog odgovora mogla utjecati na istražni proces, stoga ne može govoriti o samom sadržaju odgovora.
"Ono što mogu svakako reći je da smo na svaki od tih upita nastojali dati iscrpne odgovore. Međutim, postoji mogućnost da će EK nakon zaprimanja ovog pisma tražiti i dodatna pojašnjenja. U tom slučaju, sigurno da ćemo dati i dodatne odgovore", ustvrdio je ministar financija.
Dodao je i da pitanje nadležnosti arbitražnog suda u Washingtonu u ovom odgovoru nije uopće bio predmet.
Marić je još jednom ponovio kako se nada da će se razgovorima s bankama postići rješenje na obostrano zadovoljstvo i "da neće niti doći do međunarodnog sudskog epiloga".
"Zakon je konzumiran, povrata u tom smislu nema, mi se sada suočavamo s posljedicama. S jedne strane je to komunikacija s EK, a s druge s bankama. A sigurno je da ćemo kroz razgovore nastojati postići rješenje na tragu onoga što stalno ističemo kao osnovne postulate, a to su zaštita poreznih obveznika, državnog proračuna i nacionalnih interesa", kazao je.
Petrov: Vlada će zaštititi interese građana
Potpredsjednik tehničke Vlade Božo Petrov izjavio je da je prva vladina briga u slučaju konverzije kredita u švicarskim francima u odnosu na Europsku komisiju i banke zaštita interesa građana i da će Vlada to i učiniti.
"Ono što je sigurno, držat ćemo do građana Republike Hrvatske jer smatramo da se njihovi interesi trebaju zaštititi. Uostalom, tako stoji i u poveljama Europske unije", poručio je Petrov.
Upitan brani li Vlada hrvatski zakon ili neko načelo, odgovorio je da brani interese građana, a na dodatni upit jesu li to građani koji su se bili zadužili u 'švicarcu' ili svi, rekao je da će Vlada "zaštititi interese građana RH u svakom pogledu".
Na pitanje postoje li razmimoilaženja HDZ-a i Mosta oko pisma EK-u i stava prema bankama vezanim uz konverziju CHF kredita, odgovorio je da prema dosad viđenom u pregovorima toga nema. "Tijekom ovih pregovora, a pogotovo jučer u razgovoru o programskim postavkama, nije bilo razmimoilaženja", rekao je.
I Petrov je potvrdio da se danas nije razgovaralo o odgovoru na tužbu Unicredita u Washingtonu.
Što se tiče Mosta, arbitraža u Washingtonu nema smisla, ustvrdio je Petrov, koji smatra da je kvalitetnije, ako dođe do nekog suđenja, da ono bude na europskom sudu i pod okriljem EU-a. "To je također nešto o čemu ćemo razgovarati ukoliko budemo partneri s HDZ-om", dodao je.
Na pitanje hoće li Most predložiti da se odbije nadležnost suda u Washingtonu, kazao je da će se o tome razgovarati "kad dođe vrijeme".
Upitan razlikuje li se stav Mosta od poruka ministra financija Zdravka Marića da treba razgovarati s bankama i je li Most protiv tih razgovora, kazao je kako "razgovori nikada nisu loši" i da ih nikada neće odbiti, ali da se pri tome mora "jasno pokazati razlika gdje je kome interes i u čemu". "Za nas su interes građani RH i njihove interese ćemo braniti. Imamo elemente kako se može zaštititi interese građana u odnosu prema bankama", rekao je.
Dodao je kako banke imaju svoje interese, ali, ako je svima do razvoja Hrvatske, do suđenja ne treba doći. "To će se na kraju pokazati umješnost i našeg i njihovog razgovora, ali mislim da bi svakome trebali biti u interesu građani", smatra Petrov.
Na pitanje je li jedan od radikalnijih mehanizama uvođenje poreza na aktivu banaka, odgovorio je da će se o tome razgovarati kad dođe vrijeme. "Mislim da će bankama biti važno postići dogovor, a ne ići pred sud", rekao je Petrov.
Europska komisija je 17. lipnja poslala Hrvatskoj službeno pismo upozorenja zbog zakona o konverziji kredita u švicarskim francima u eure, smatrajući da je zakon o konverziji sav trošak prebacio na banke i da retroaktivna primjena ugrožava načelo pravne sigurnosti. Rok za odgovor na to pismo bio je prvotno 16. kolovoza, no produljen je.
Pismo s formalnim upozorenjem prvi je korak koji Komisija pokreće protiv zemlje članice kada smatra da je prekršeno europsko pravo. Ako zemlja ne odgovori na to pismo ili u svom odgovoru ne pruži zadovoljavajuće objašnjenje, Komisija poduzima drugi korak, šalje obrazloženo mišljenje. Ako ni nakon toga nema zadovoljavajućeg odgovora, Komisija se može obratiti EU sudu.
Unicredit, vlasnik Zagrebačke banke, nedavno je pokrenuo tužbu protiv Hrvatske pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu zbog konverzije CHF kredita.
Uz Zagrebačku, kredite u 'švicarcima' na hrvatskom je tržištu nudilo još sedam banaka - Privredna, Erste, Hypo (danas Addiko bank), OTP, Volksbank (danas Sberbank), Societe Generale Splitska i Raiffeisenbank Austria.
Izmjene u Zakonu o potrošačkom kreditiranju koje su omogućile konverziju kredita u 'švicarcima' na snagu su stupile 30. rujna prošle godine. Prema podacima koje je sredinom godine objavilo Ministarstvo financija, ugovore o kreditima vezanima uz 'švicarce' ukupno je imalo više od 58 tisuća dužnika, a ukupni iznos tih kredita je bio 20,9 milijardi kuna. Većina, odnosno 94 posto dužnika, prihvatilo je konverziju, a od toga broja njih gotovo 85 posto ih je već i konvertiralo svoje kredite.
Ukupno stanje kredita nakon konverzije sredinom ove godine iznosilo je 15,4 milijarde kune. Tako učinak konverzije, odnosno smanjenje glavnice, prema podacima iz Ministarstva financija, iznosi 6,6 milijardi kuna, a doda li se tome i učinak preplate i manjkova, iznos se povećava na 7,6 milijardi kuna.
