U komentaru don Ivana Miklenića u Glasu Koncila izdvaja se kako je među važnijim događajima na hrvatskoj političkoj sceni odluka vlade o povlačenju INA-e iz Sirije sa svojih naftnih polja.
Podsjetimo, takva odluka je donesena nakon krvavih sukoba koji su izbili u toj zemlji i odluke Europske unije da uvede sankcije prema Siriji.
''Hrvatska vlada zapovjedila tvrtki INA da se povuče sa svojih naftnih polja u Siriji jer je Europska Unija donijela odluku o sankcijama prema Siriji radi – kako se prikazuje – terora vlasti u toj državi. Objektivno Hrvatska nije još uvijek članica EU-a te je odluka o sankcijama prema Siriji ne može ni obvezivati. Budući da se radi o naftnim poljima – kako javljaju mediji – vrijednim čak 20 milijardi dolara, nameće se pitanje što je to motiviralo ili natjeralo Hrvatsku vladu da tako promptno i spremno riskira tako golemu vrijednost'', napisao je don Miklenić.
Političari su se odrekli naftnih polja, a ne Hrvatska
Nadalje piše kako Hrvatska ne bi trebala podilaziti Europskoj uniji uz argument da još uvijek nismo službeno u Uniji, a Miklenić poručuje da bi se Hrvatska ujedno trebala postaviti kao ravnopravni partner prema velikim interesnim grupama.
''Nikada se jedna zemlja ne ulaguje drugoj, već uvijek i isključivo samo političari jedne zemlje političarima druge, moćne. Stoga se ne može reći da se Hrvatska odrekla naftnih polja u Siriji... već su to učinili političari koji su se, formalno preuzimajući vlast, javno zaklinjali da će štititi legalne i legitimne hrvatske nacionalne i gospodarske interese', poručio je Miklenić i zaključio kako se radi o ozbiljnom kršenju općeg dobra.
Podsjetimo, prema posljednjim brojkama, u Siriji je poginulo oko 10 tisuća ljudi, a svijet obilaze jezivi prizori mrtvih tijela iz Homsa.
