"Povoljno odvozimo šutu!", natpis je koji stoji na reklamama diljem zidova i bandera u Zagrebu, a riječ je zapravo o ilegalnom biznisu. Iako govore da šutu i otpad odvoze na svoje imanje i stavljaju ga u skladište, istina je zapravo drukčija. Kamere RTL-ove "Potrage" ulovile su kamion tvrtke koja tvrdi da šutu odvozi po dogovorenoj cijeni te snimili kako hrpu otpada dovoze i iskrcavaju na ilegalni deponij. Inače, ilegalni deponiji su lokacije nekontroliranog odbacivanja otpada u okoliš čiji se broj stalno mijenja.
Ti ilegalni deponiji stoje tik uz odlagalište otpada Jakuševec, što znači da otpad bacaju na državnu zemlju. Premda su institucije upoznate s ovim problemom, godinu dana se ništa nije promijenilo, a kazne u rasponu od 3000 do 700.000 kuna ih ne brinu. Ovaj unosni, ali ilegalni posao napravio je u metropoli na desetke ogromnih divljih deponija, no stanje nije bolje niti u ostatku Hrvatske.
"Evo sada će proći godinu dana od kada sam ja zabilježila radnje svojim mobitelom, a prije toga su naši vatrogasci, DVD Jakuševac, imali par intervencija što se tiče požara", ispričala je Renata Bedeković iz Mjesnog odbora Jakuševec za RTL.
Tone građevinskog otpada
Tvrtka "Bager kop" iz Čakovca je posljednja u nizu uhvaćenih koji otpad istovaruju na divlje deponije, a već su prije zbog iste stvari završili u medijima. Novinari "Potrage" nazvali su vlasnika te ga upitali zašto je to napravio, a on je odgovorio kako "nisu primali otpad na Jakuševcu pa su ga ostavili pored". Međutim, Jakuševec ne prima građevinski otpad nego se on mora zbrinuti kod tvrtki koje za to imaju odgovarajuće dozvole. Spomenuti otpad se doslovno nalazi nekoliko stotina metara od glavnog ulaza u odlagalište otpada.
"Protiv njih će se pokrenuti kazneni postupci. Hrvatske vode koji su vlasnici ovog zemljišta, imaju sve podatke od te tvrtke. Naravno, ta firma sigurno nije jedina jer ovog ima još puno tu po šumarcima, to su vjerojatno neke druge pravne ili fizičke osobe za koje mi nemamo saznanja da to rade. Tu je i kompostana, tu je reciklažno dvorište, na kraju krajeva i drobilica građevinskog i ostalog materijala. Znači kada se ulazi treba se po kilaži ili tonaži platiti određena cifra, očito da oni žele proći jeftinije pa tako odmah iza ograde, praktički do deponija, istovaruju tone i tone građevinskog otpada", kazao je predsjednik Mjesnog odbora Jakuševec Renato Vrban.
Cijela Hrvatska ima problem s deponijima
No, ne radi se samo o građevinskom otpadu jer odmah uz cestu može se pronaći sve - od cipela, namještaja do cigle i šute. Je li se što poduzelo i što, pitali su novinari nadležne institucije. Naime, zemljište je u vlasništvu Hrvatskih voda te se nalazi na području Velike Gorice. Državni inspektorat upoznat je sa situacijom na terenu, ali su cijeli slučaj proslijedili komunalnom redarstvu Velike Gorice. Komunalno redarstvo je lopticu prebacilo na Hrvatske vode pa su izdali Rješenje o uklanjaju.
"Postavili smo rampu koja je slomljena i betonske blokove koji su uklonjeni", poručuju iz Hrvatskih voda. Nakon upita novinara "Potrage" deponij je ipak djelomično počišćen i postavljene su nove betonske zapreke. Kamo sreće da je ovo jedini deponij u Zagrebu, ali nije. Prije godinu i šest mjeseci otkriven je ogromni deponij u zagrebačkoj Savici. Taj deponij je saniran. Upravo je problem s deponijima tegoba cijele Hrvatske te nitko ne zna koliko ih točno ima jer dok se stara divlja odlagališta saniraju, stalno nastaju novi deponiji.
Velike kazne ih ne sprječavaju u biznisu
Jedinice lokalne samouprave su zadužene za evidentiranje lokacija divljih odlagališta i uklanjanje otpada preko komunalnih redara. Kazne za bacanje otpada "na divlje" su ogromne i kreću se od 3000 do 700.000 kuna! Međutim, tvrtke koje se bave ovim poslom te cifre očito ne diraju jer svakodnevno posluju.
"Zbrinjavanje građevinskog otpada se tvrtkama naplaćuje, za razliku od građana koji mogu besplatno deponirati građevinski otpad na reciklažna dvorišta. Jeftinije im je očito baciti u okoliš nego platiti po toni, ne znam koliko je sada zbrinjavanje i odlaganje, ali nije puno. Problem su, naravno, i građani koji traže jednostavnije načine za rješavanje otpada. Mi smo samo u zadnja dva mjeseca imali 124 prijave vezano za otpad. Tako da s jedne strane imamo građane koji ilegalno odlažu smeće, a s druge strane imamo građane koji ih prijavljuju i kojima to smeta i to u sve većem broju. Tako da bi trebalo poraditi na edukaciji građana da se ovo više ne događa. Građani su nas zvali jer su osjetili nemoć, jer nisu nailazili na sluh da se ovaj problem riješi. Mi smo onda kao zeleni telefon Zelene akcije prijavili to nadležnim tijelima da se taj problem sanira, da se to ukloni. I ne znam, očito se treba postaviti rampa jer jedino fizičke barijere mogu spriječiti da se ovo događa", objašnjava Jasna Šumanovac iz Zelene akcije.
Sustav ne funkcionira
U hrvatskoj metropoli nalaze se 83 veća ilegalna odlagališta otpada, a samo ove godine su za to izdane 204 prekršajne mjere. Albana Crnjac iz Zagreba žali se da su u zadnjih mjesec i pol dana počele nicati hrpe smeća, što je i prijavila na info broj. Kako kaže, do današnjeg dana nije nikoga vidjela da je došao i da je zainteresiran za to smetlište. Albana se nada da će nakon novinara "Potrage" netko doći i kamionima odnijeti silno smeće. Istom se nadaju i stanovnici kvarta Središće koji su od prošlog vikenda zatrpani smećem. Odvoz glomaznog otpada tražili su stanari jedne zgrade u Središću te su iznijeli svoje smeće. Ostali su se priključili.
"Kada su došli iz Čistoće odvezli su samo onaj dio koji smo mi prijavili. Gomila je rasla i rasla. Ovo je prestrašno, gledajte, to smo mi građani sami napravili, ovo smeće, to je naše, ne tuđe. Da su ljudi neodgovorni, neodgovorni su, mi imamo veliki problem s prikupljanjem otpada", ispričala je Svjetlana Zlatić, predstavnica stanara zgrade u Središću.
Međutim, nije samo problem u građanima. Šumanovac iz Zelene akcije kaže da "ova slika govori zapravo kako funkcionira, odnosno ne funkcionira sustav upravljanja otpadom u Zagrebu". Šumanovac smatra da građani nisu upućeni, a oni koji jesu da možda ne vode brigu. "Gradska tijela ne rade dovoljno na uspostavljanju boljeg sustava gospodarenja otpadom i zato imamo ovakve probleme", zaključuje Jasna Šumanovac.
