Više nije šala. Svaki treći učenik u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu. U kontinentalnoj Hrvatskoj svaka treća djevojčica ima prekomjernu tjelesnu težinu, a gotovo 40% dječaka na moru. Ispred Hrvatske su Španjolska, Grčka, Italija i Malta. Iz Svjetske zdravstvene organizacije kažu da su mediteranske zemalje pri vrhu zato što se više ne hrane tradicionalno.
"To je cijeli paket. Ne možete riješiti složen problem kao što je pretilost kod djece samo jednom mjerom. Trebate dobru kombinaciju politika. Moramo više promovirati fizičke aktivnosti, trebamo škole bez brze hrane, ne trebaju nam škole diljem Europe u kojima su gazirana pića i slatkiši", kazao je João Breda iz Svjetske zdravstvene organizacije.
Većina učenika prije bi izabrala gazirano piće ili slatkiše nego voće. Točnije, njih više od pola ne jede svježe voće svaki dan, a čak 83% povrće.
Učiteljica u OŠ Pavleka Miškine u Zagrebu kaže kako paze na prehranu, imaju mlijeko i voće, ali prije je bilo drukčije. "Čini mi se da je gora situacija, mame manje kuhaju. Ja često ponedjeljkom pitam što ste jeli i samo sedam do osam djece kaže juhu, pečenje salatu ili ono klasično nedjeljom. Puno ih ide na pizzu", kazala nam je učiteljica Nikolina Matovin Hajduk.
Da su se prehrambene navike promijenile, pokazuje i činjenica da je Hrvatska na visokom - petom mjestu. Gošća RTL-a Danas Sanja Musić Milanović, epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji je provodio istraživanje, kazala je kako se radi o kompleksnoj temi.
"Podaci, ja bih se usudila reći kao epidemiolog, su alarmantni. Imamo statistički porast debljine kod djece. Jedino istraživanje u Hrvatskoj koje možemo metodološki uspoređivati s ovim je istraživanje iz 2003. kada smo imali od dobi od 7 godina 20 posto djece s previše kilograma i prekomjernom tjelesnom masom debljinom. Ovo istraživanje kaže 35 što nas svrstava od 38 zemalaj europske regije na zaista vrlo visoko pet mjesto", kazala je Musić Milanović.
"Iznad nas su Malta, Italija, Grčka i Španjolska. Prvih pet mjesta su zauzele mediteranske zemlje. To govori da se mediteranska dijeta zapravo ne prakticira među djecom. Proces xxl porcija i brze hrane, visoko zaslađenih gaziranih napitaka, što i istraživanje pokazuje, došlo je na Mediteran i potisnulo mediteransku prehranu koja je sjajna", objašnjava Musić Milanović.
Koliko je za ovu situaciju kriva školska prehrana, a kolika ona kod kuće, Musić Milanović ističe da su krivi svi.
"Svako treće dijete u Hrvatskoj tri i više puta tjedno jede čips, pije gazirane napitke, jede čokolade, krafne i bureke. 30 posto djece nam svaki dan ne jede niti jednu jedinu voćku. U našem kurikulumu je obavezno tri sata tjelesne aktivnosti.
Svi smo krivi, organizacija i sustav. Treba osvijestiti probleme. Mislim da su podaci alarmantni i da se svi skupa trebamo zapitati i napraviti konsenzus i kažemo idemo stvarno djecu, barem sat vremena dnevno u školi, dati i m da budu na igralištu. istraživanje pokazuje da 96 posto, čak i više, naših škola ima igralište, dakle imaju gdje biti.
Da promijenimo cijelu paletu proizvoda i uskladimo s nečim što je napravljeno 2013., a to su nacionalne smjernice koje su dobre i koje treba prakticirati. Mi smo u HZJZ napravili za svih 37 tjedana školskih jelovnik, posebno za mediteransku i kontinentalnu regiju", kazala je Musić Milanović.
