Dok svira Na lijepom plavom Dunavu, skulpture Tarara, Hrvata iz Novog Zelanda pozdravljaju najveći civilizacijski iskorak - odlazak u svemir. Kako se ponašati i jesti u svemiru, otkrio je početkom 20. stoljeća Herman Potočnik Noordung rođen u Puli.
"To je bila jedna vrlo zanimljiva osoba. Zovemo ga prvim svemirskim arhitektom zato što je napravio nacrte prve svemirske postaje", rekla je kustosica izložbe Hrvatska svijetu Anita Ruso.
Od teorije pomrčine sunca i mjeseca do izrade karte Papinske države - još jedan znanstvenik ujedno i svećenik bio je ispred svog vremena.
Dubrovčanin Ruđer Josip Bošković bio je prvi svjetski statičar i jedan od najvećih genijalaca u hrvatskoj povijesti. Živio je i djelovao u 18. stoljeću, a je jedno od njegovih mnogobrojnih otkrića je i da zemlja nije kugla već geoid.
Od velkih izuma Nikole Tesle, Andrije Mohorovičića koji je istraživao potrese, vrijeme te brinuo o gričkom topu do Andrije Štampara koji je ljude oko sebe učio o higijeni. Sve o 38 velikana i njihovim otkrićima nalazi se na 1200 četvornih metara u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu.
"Mi znamo da je Faust Vrančić izumitelj padobrana premda mnogi kažu da je to bio Leonardo da Vinci, ali kada se u 20. stoljeću pokušali s onim koji je nacrtao da Vincu uspostavilo se da to nije moguće", pojasnila je Ruso.
A znanstvenici u svoje vrijeme često nisu bili shvaćeni.
"Kada netko bude za sto godina bude radio sličnu izložbu ja ne želim da se suoči s onim s čim sam se ja suočio kad sam počeo razmišljati o Hrvatima koji mijenjaju svijet, a to je da ih javnost u njihovo vrijeme nije prepoznala jer nisu znali o čemu pričaju", rekao je autor izložbe autor izložbe Hrvatska svijetu Dražen Klarić.
Zaviriti u čudesan svijet briljantnih umova, pod epidemiološkim mjerama, može se od sutra sve do 15. svibnja.
