Hrvatski obrazovni sustav naveliko je zakoračio u barem jedno suvremeno područje - informatiku i robotiku. U 740 osnovnih škola diljem Hrvatske počinje edukacija iz osnova robotike za 2.250 učitelja. Dakako nije to robotika iz američkog svemirskog programa, nego prilagođena mališanima u 6. razredu osnovne škole.
Prve korake u programiranju učenici će učiti na malim mikroračunalima. Dosad ih je podijeljeno oko 25.000, a stiže ih još 45.000, tako da će apsolutno svako dijete imati svoje mikroračunalo. A u srijedu su prve korake počeli učiti oni koji će njih učiti.
Microbitovi su stigli na školske klupe. Ali prije učenika lekciju o robotici, programiranju i digitalnoj pismenosti moraju naučiti - učitelji.
"Iskustvo je zanimljivo, nije bilo baš tako komplicirano, snalazimo se nekako", rekla nam je Darinka Zeba, nastavnica matematike u OŠ Sesvete.
"Vjerojatno mi je lakše jer sam profesor informatike. Ali nije stvarno teško, jednostavno je, grafički je sve prikazano tako da se vrlo brzo može svladati", priča nam Zvjezdan Dabac, nastavnik informatike u OŠ Bedenica.
A vrlo brzo u 740 osnovnih škola učenje će postati modernije i zanimljivije. Mikroračunalo dobit će svaki učenik šestog razreda, a moći će ga koristiti na svakom školskom satu - od glazbene kulture do tjelesnog odgoja.
"On ima senzor pomoću kojega osjeti kada se zatrese i onda se jednostavno isprogramira da se poveća brojač u njemu za jedan svaki put kad se on zatrese, stavi ga se isprogramiranog u džep, nosi se tih 45 minuta i onda vide tko je najviše koraka napravio ili ako igraju rukomet, nogomet tko se najviše kretao po terenu", objašnjava nam Vlado Lendvaj, glavni edukator u Institutu za razvoj i inovativnost mladih.
I sve to uz pomoć web aplikacije, čiji jezik mogu razumjeti svi. "Ne treba znati naredbe programskog jezika, programira se u takozvanom Blocklyju, gdje se jednostavno dovlače blokovi na kojima već piše što radi određeni blok."
Mogućnosti je puno, a uz microbit koji stoji stotinjak kuna, najkorisniji alat za programiranje je - mašta.
"Iskreno na svom predmetu baš ne vidim neku moguću primjenu u nekom velikom obujmu, dogovorit ću se s kolegama", kazao nam je Milivoj Starc, nastavnik tjelesnog odgoja u OŠ Bedenica.
"Tek nazirem o čemu se radi u cijeloj priči. Zasad premalo znam da vidim uopće kakve imam mogućnosti primijeniti to na matematici, ali valjda će se naći nekakva korist od svega", kazala nam je Silvije Balent, nastavnice u OŠ Marije Jurić Zagorke u Zagrebu.
Jučer je u jednom razredu među učenicima na razrednoj nastavi pomoću microbita održan izbor za predsjednika razreda.
Da je krajnje vrijeme za pisanje neke nove povijesti, misli
pomoćnica ministrice obrazovanja Lidija Kralj,
profesorica matematike i informatike, koju je
Microsoft
prije tri godine proglasio jednom od pet europskih primjera
inovativnih učitelja.
"STEM revlucija pokazuje da se i malim pomjenama, uvođenjem mikroračunala u nastavu mogu napraviti promjene u različitim nastavnim predmetima. Drago mi je da se većina hrvatskih škola odlučila uključiti u ovo, njihovo sudjelovanje je dobrovoljno i nadam se da će biti zainteresirani i uspješni u realizaciji", kazala nam je pomoćnica ministrice.
No sveučilišni profesor Slaven Letica tvrdi - revolucija nam ne treba.
"Umjesto STEM revolucije ja sam za STEM evoluciju: da se postojeće stjecanje znanja iz prirodnih, biomedicinskih, tehničkih, inženjerskih znanosti unaprijedi."
Iz SDP-a poručuju: STEM revolucija je dobro došla, ali Hrvatskoj treba cjelovita reforma.
"Pa mislim da je svako takvo ulaganje od strane privatnih poduzetnika ili ljudi koji imaju osjećaj za obrazovni sustav dobrodošlo, ali tu se ne smijemo zaustaviti. Država je ta koja bi trebala osigurati kvalitetnije obrazovanje", ističe Sabina Glasovac (SDP), saborska zastupnica.
Programiranje mikroračunala trebao bi biti tek prvi korak.
Svega toga ne bi bilo, ili bi bilo ali tko zna kad, da se konačnio nisu udružili privatna inicijativa Croatian Makers i Ministarstvo obrazovanja.
Croatian Makers su sami prikupili oko 300.000 dolara i donirali onih prvih 25.000 microbitova ne samo školama, nego i knjižnicama, udrugama, učilištima, fakultetima. Kasnije se eto uključilo i Ministarstvo i dobili smo prvu pravu malu STEM revoluciju za koju doduše neki kažu da je kontrarevolucija. O svemu tome u RTL Direktu razgovorali smo s Nenadom Bakićem, poduzetnikom i filantropom koji stoji iza ove inicijative. Njegovo gostovanje možete pogledati u nastavku:
