Tko god od dvije velike koalicije uspije ispregovarati vankoalicijsko partnerstvo s Mostom nezavisnih lista Bože Petrova, formiranje nove Vlade podrazumijeva pristanak na velike reforme i bolne rezove.
Prije izbora iz Mosta su poručili da u prvih šest mjeseci namjeravaju provesti reforme pravosuđa, javne, državne i lokalne (samo)uprave, te poreznog sustava. Točnije, u prvih pola godine bi proveli temeljite analize nakon kojih bi započeli s pojednostavljenjem administracije za poduzetnike, smanjenjem poreza, profesionalizacijom uprava u javnim poduzećima, uvođenjem sustava plaćanja prema sustavu izvrsnosti u javnom sektoru, a u tom vremenu bi utvrdili i - popis neodrživih općina koje ulaze u proces pripajanja, piše Poslovni dnevnik.
Detaljno razrađenih reformi u programu nema
Sam program Mosta obuhvaća na 60-ak stranica različite uratke s pogledima na pojedina područja, no uglavnom detaljno razrađenih reformi u njima nema, a pojedine su mjere i međusobno kontradiktorne, te teško provedive.
Porezi: Most u programu navodi da želi samo četiri vrste poreza; na dohodak, progresivni porez za regulaciju distribucije bogatstva, porez kojim se stimulira ili destimulira određeno ponašanje (eko-pristojbe i sl.) i PDV. Svi ostali porezi, doprinosi, trošarine i pristojbe su im posve nepotrebni.
Mirovinska reforma: Za povećanje su stope doprinosa za drugi stup, bez određenja za koji od modela se zauzima. U programu se navodi mogućnost povećanja stope doprinosa s 5 na 6 posto bruto plaće, što povlači i smanjenje od milijardu kuna u budžetu. Navode i prijedlog mirovinskih društava, koji rješenje vide u dizanju stope za drugi stup za 1 postotni poen svake godine nakon što je u prethodnoj godini ostvaren gospodarski rast veći od 2 posto.
Porez na nekretnine: U poreznom sustavu Most namjerava uvesti porez na nekretnine, nakon što se ostali porezi znatno smanje, no detaljnije o tome navode samo da će se voditi računa o obveznicima s jednom nekretninom.
Fiskalne mjere: Traže smanjenje poreza na dobit, odnosno da se zadržavanje dobiti u tvrtki neće oporezivati. Mostovci bi smanjenje proveli i na stopama poreza na dohodak, s ciljem da se time poveća osobna potrošnja građana i prodaja hrvatskih gospodarstvenika. Detaljnije tek navode da je njihovo rješenje da stope ne bi bile fiksno definirane zakonom, odnosno da bi ih u uvjetima gospodarske krize Vlada definirala uredbom i tako brzo reagirala na promjene u potražnji. Naravno, u planu je i smanjenje PDV-a po predizbornom pogledu, ali s vremenom, kad to bude realno.
Rezanje parafiskalnih nameta: Pobrojali su 161 parafiskalni namet, od kojih su brojni paradoksalni. Kao primjer navode naknade za usklađivanje novih i izmijenjenih voznih redova kojom je, objašnjavaju, Hrvatska gospodarska komora (HGK) lani ubrala 3,7 milijuna kuna te naknade za razne potvrde i identifikacijske dokumente i za troškove ispisa rezultata i slanje poštom, na kojima je Hrvatska poljoprivredna agencija lani zaradila gotovo 1,5 milijuna kuna.
Privatizacija: Most je zagovornik privatizacije i smanjenja upletanja države u gospodarstvo, no iznenađuje najavom stavljanja države u poziciju osiguravatelja plaća, piše Poslovni dnevnik.
Rezanje plaća političara i dužnosnika: U Mostu se zalažu za rezanje plaća političara i dužnosnika
Kresanje administracije Most traži smanjivanje broja županija, ali i drugih jedinica lokalne uprave i samouprave koja nisu u stanju egzistirati bez pomoći države. Najavljivali su i da bi trebalo ukinuti neke državne agencije.
Poslovni dnevnik/Danas.hr
