Tema o kojoj se posljednjih mjeseci najviše piše, kako u stranim, tako i u domaćim medijima, definitivno su kriptovalute. Nekima su i dalje enigma, neki su u njima prepoznali priliku za brzu zaradu, a neki se ipak ne žele petljati u ovaj biznis. Teorija o kriptovalutama i njihovoj stabilnosti ima na stotine. Samo posljednja dana, bitcoin je, primjerice, divljao. Prvo je pao za 30 posto, da bi jučer porastao za 50 posto.
Osnovni principi na kojem počivaju kriptovalute do sada su postali opće poznati, no sve njihove tajne teško da ćemo otkriti jer, kako i stručnjaci kažu, kretanje njihove vrijednosti je i dalje nepredvidivo.
Financijaši su se našli u nebranom grožđu
Mi smo, pak, odgovore na neka pitanja potražili kod Ivana Vorasa, znanstvenika i inženjera, čovjeka koji je napisao knjigu 'The Sceptic's guide to Bitcoin, Cryptocurrencies and the Blockchain'.
Budući da tradicionalni ekonomski stručnjaci najčešće kažu kako je bitcoin samo još jedan 'investicijski bubble', no istinski stručnjaci za kriptovalute uopće nisu ekonomisti, zanimalo nas je koliko tradicionalne strukture mogu pratiti zbivanja na ovom tržištu.
'Bitcoin i kriptovalute su nastale izvan tradicionalnog financijskog poslovanja i istina je da su sve do nedavno jedini ljudi koji su se bavili njima,ili uopće znali za njih, bili tehnološki stručnjaci ili tehnofili, odnosno osobe koje u pravilu nemaju velikog doticaja s financijskim tržištima. To se pak ubrzano mijenja, osobito u zadnjih nekoliko mjeseci. Bitcoin je nastao iz pomalo romantičarskih anarhističkih pobuda da se stvori "novac za Internet" na kojeg neće utjecati banke, države i općenito mehanizmi koji u realnom svijetu postoje baš zato što postoji percepcija da su ti mehanizmi korumpirani i podložni privatnim interesima velikih igrača. Nažalost, ljudska priroda je takva da su se iste društvene strukture dogodile u svijetu kriptovaluta: oni koji su na razne načine, bilo srećom bilo planski prikupili veliko bogatstvo u kriptovalutama, koriste to kao utjecaj da bi mijenjali tehnološki razvoj platformi u smjeru svojih interesa, i da bi manipulirali cijenama. Na vrlo doslovan način, događaju se posve iste stvari kao u "normalnim" tržištima, samo na drugačiji način, preko Interneta', kaže nam naš sugovornik.
On smatra kako se većina stručnjaka u financijama našla iznenađena činjenicom da se stvara jedan paralelni svijet vrijednosti koji ih je mimoišao, no da su brzo nanjušili zaradu te se aktivirali i ovdje.
Kupiti ili prodati?
Posljednjih se dana sve češće javljaju insinuacije kako je sada pravo vrijeme za prodati bitcoine. Koliko u tome ima istine?
'O toj temi - kad kupiti i kad prodati su napisane tisuće i tisuće stranica poruka na forumima i Facebooku. Osobno sam čuo puno teorija koji kažu baš to: treba prodati baš sada, ali isto tako sam čuo podjednaki broj teorija koje kažu posve suprotno: sada treba kupiti. Zapravo nitko ne zna - odnosno najpribližnije znaju oni koji već sada imaju toliko kriptovaluta odnosno novca da utječu na to što će se dogoditi. Ostalima vrijedi isto kao i uvijek: da probaju kupiti kad je jeftino i prodati kad je skupo', kaže nam Voras.
Neki kritičari Bitcoinu zamjeraju funkcioniranje u kojem se sve transakcije bilježe u blockchainu. Stoga su se javile i neke kriptovalute koje prikrivaju detalje transakcija.
'Bitcoin nudi osobinu 'pseudonimnosti' pri provođenju transakcija: da, sve transakcije se iz tehnoloških razloga bilježe u blockchainu, ali uz njih nisu vezani osobni podaci korisnika: ne postoji veza između pravih imena i prezimena, e-mail adrese ili bilo čega drugog i transakcija Bitcoina. Druge kriptovalute kao zCash, Monero, Privx, Verge na razne načine pokušavaju smanjiti čak i taj dio: da se niti iz samih transakcija može iščitati tijek kriptonovca, te su zbog toga popularne među mnogim zagovornicima kriptovaluta. Zbog ovog vjerojatno s njima nisu sretne razne državne agencije diljem svijeta', kaže Voras koji je upravo i o ovoj temi pisao u svojoj knjizi.
Čeka nas zanimljivo desetljeće
Iako se najviše govori o Bitcoinu, istina je da danas postoji sva sila kriptovaluta. Ako neki kritičari upozoravaju da će bitcoin eksplodirati i da će investitori izgubiti sav novac, znači li to da će se isto, u tom slučaju, dogoditi i s drugim kriptovalutama?
'Baš zbog velike popularnosti i razlika među njima teško bi se dogodilo tako nešto da sve istovremeno padnu - ili čak rastu. Kriptovaluta danas ima na tisuće jer ih je lako stvoriti - o tome također pričam u knjizi - no još je zanimljivije što će se dogoditi s konceptom novca i vrijednosti kada je cijelu monetarnu i financijsku infrastrukturu moguće stvoriti u jedno popodne. Slijedi nam vrlo zanimljivo desetljeće', smatra Voras.
Upravo svog njihove nepredvidivosti središnje banke i agencije žele na neki način staviti pod kontrolu kriptovalute.
'Državne agencije u bilo kakvom obliku, te banke, mogu nadgledati samo ulaz i izlaz novaca u svijet kriptovaluta, odnosno mjenjačnice i burze koje interaktiraju sa "stvarnim novcem." Što se radi veći pritisak na te točke, to će se više prometa kriptovalutama odviti bez da se uopće vrši konverzija u takav "stvarni novac" odnosno kriptovalute konačno mogu imati priliku biti svakodnevno sredstvo plaćanja. Iz ekonomske prakse je jako dobro poznato da "jača valuta zamjenjuje slabiju". Na primjer, kod nas se vrijednosti stanova i auta ne računaju u kunama nego u eurima jer se euro percipira jačom valutom. Isto se može dogoditi i ovdje. Tehnologija se ne može zaustaviti, Bitcoin je popularizirao da je moguće napraviti kriptovalutu, a praktički sve sljedeće kriptovalute su donijele neka poboljšanja koje ih čine otpornijima i korisnijima za stvarnu primjenu. Sam Bitcoin je tehnološki vrlo star i njegova vrijednost u dolarima nema direktne veze s njegovom korisnošću, te je lako moguće da će titulu najpopularnije kriptovalute preuzeti neka druga koja ima bolje mogućnosti da se svakodnevno koristi. Da se to dogodi, tržište kriptovaluta se također mora i stabilizirati', zaključuje naš sugovornik.
