U tijeku je 7. sjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije na kojoj su saslušani Damir Vanđelić i Božo Mikuš, bivši članovi Nadzornog odbora trgovačkog društva INA d.d., radi rasvjetljavanja problematike upravljanja trgovačkim društvom INA d.d.
Grmoja se prvo osvrnuo na napade kojima je Vijeće bilo podvrgnuto. Tvrdi kako je ovo treće saslušanje i imaju veliki broj potvrda te većina pozvanih želi podijeliti svoja stajališta.
"Saslušanja kojima smo svjedočili pokazuju da se Vlada svjesno odrekla sisačke rafinerije, kako je ugašena u vrijeme energetske krize", govori.
Zekanović je odmah prigovorio na dnevni red, istaknuo je kako se ne osjeća kao da je pod napadima. "Napomenuo bih bitnu stvar, tražio sam i prošli put nadopunu dnevnog reda, zaključkom da se na vijeće dovedu Panenić, Dobronić, Petrov i Milanović", ističe.
Potom je kraj sebe postavio kartonske izreske gore navedenih.
Kaže kako je danas tu došao, sjeo u zadnji red da ga ni Raspudić ni Bulj ne mogu gnjaviti, udarati mikrofonima po glavi. Grmoja je potom predložio promjenu dnevnog reda, predlaže da se pozovu gore navedeni. Uspoređuje potom napad mikrofonima na napad limunima na Milorad Pupovca.
Potom se Grmoja i Zekanović nastavljaju prepirati o tome tko je bio na "Alpama".
Božo Mikuš: 'Ne stavljate mi riječi u usta'
Mikuš se potom obratio pa rekao kako je 21. svibnja 2014. bio na posljednoj sjednici Nadzornog odbora. Do tada je, govori, neki dio održan online, ali većina je držana uživo.
"Nije bilo suprotstavljanja između hrvatskih i mađarskih članova uprave MOL-a. Sve odluke donesene su jednoglasno. Izuzev jedne odluke na posljednjoj sjednici na kojoj sam bio, tada je jedan predstavnik hrvatske strane bio protiv na dvije točke dnevnog reda. Za vrijeme svih sjednica, jedini koji se protiv javljao po pojedinim točkama sam bio ja, na četiri sjednice po jednoj točci", rekao je.
Kaže kako za svaku tvrdnju ima odgovarajući dokument.
Imao je prilike, govori, po medijima slušati prepucavanja gdje se danas napada ono što su u određenom vremenu sami radili. "Licemjerno je, to ne primjenjuje nitko jer to nitko sustavno ne prati", govori. Ističe i kako nije uspio pripremiti sve dokumente jer je kasno pozvan na sjednicu. Kako ih nema ni dovoljno ni za one na sjednici.
"Ja u biti o onome što se događalo u INI i oko INA-e mogu više govoriti iz perspektive sindikata", ističe aludirajući kako je bio duže u sindikatu.
Može ipak kaže otvoriti moguće dvije teme, o mogućoj korupciji i kriminalu INA-e. "Nije to upravljanje, to je nešto gore, s puno kršenja zakona, puno štete RH, preko čega se prošlo, a to je došlo do ondašnjeg predsjednika Hrvatske, ne sadašnjeg", kaže. Puno je toga, govori, i o tome bi se trebalo govoriti.
Ima, navodi, prezentaciju te ju je poslao i predsjedniku RH gdje je odgovoreno da je pažljivo proučio, ali da ništa nije poduzeo.
Kaže da je na dioničarske ugovore bilo puno primjedbi. Smatra da ljudi koji su radili na njihovoj izradi su napravili najbolje što su tada mogli. Uz te ugovore, navodi, postoji i jedan puno gori. Na NO je bilo suglasje, ponavlja, ali jedino je došlo do problema kada je bilo nekih problema u Upravi oko nabave nafte.
Zašto je, pitao se, prebačena na MOL Trade. Ističe kako je to poslovna tajna pa ne može, ali se začudio zašto je došlo do trvenja nabave nafte. Do 2012. godine nabavljena je preko Londona, ali 2012. i 2013. godine su nabavljene preko MOL Tradea, za 15 puta jeftiniju, nižu naknadu nego Inter INI u Londonu. INA-i je ušteđeno više od 2 milijuna dolara.
Svi istupi o upravljanju išli su za time da se samo po sebi podrazumijeva da će INA bolje poslovati ako njome upravlja hrvatska strana, a on misli da je to pogrešan pristup.
'Ne branim MOL'
Upitan je li ikada ukazivao na pogrešno vođenje kompanije, je li INA postala jača danas nego je bila 2003. godine kada je MOL išao u INA-u te je li INA pretvorena u podružnicu MOL-a.
Kaže kako kako član NO svakako ne, a kao član sindikata ne zna reći. Što se tiče vođenja INA-e i njena položaja danas nego 2003. godine. "Ako je bila jača 2003. zašto nije rafinirala rafinerije? Bile bi moderne, rentabilne, nitko ne bi bio u situaciji da ih zatvara", upitao je on pak.
Potom je zatražio da se pročita izjava Šterna da se INA privatizira kao cijela. Zatim on čita izvadak iz transkripta sa suđenja Ivi Sanaderu o tome je li bio plan da se zatvara rafinerija Sisak, a on tada govori kako nije nikad.
Je li pretvorena u podružnicu MOL-a kaže kako nikada nije imao taj dojam, da se često sukobljavao s predstavnicima MOL-a i smatra da se može napraviti ako misle da je moguće, ako imaju argumente. Traži Grmoju da prestane govoriti da on brani MOL. "Ja govorim istinu, a ako ona nije nekom po volji, taj se treba zapitati", navodi.
Je li bila bolja 2003. ili sada, navodi, nema podatke od danas, ali zna da je onda bilo teško, da se puno moglo napraviti, ali nije i da zna da je 2008. godine INA dovedena na rub bankrota. "Zaduživala se do tada, a onda je koeficijent rastao. U slučaju da taj omjer prijeđe određenu vrijednost, onda oni koji su dali kredite INA-i mogu zatražiti vraćanje pa bi došlo do preuzimanja INA-e. MOL je uskočio s novcima da riješi taj problem. Osjetio sam to tada i radnici su", kaže.
Upitan je li zatvaranje rafinerije Sisak koji je stvarala velike gubitke te je zbog toga ugašena. On navodi da je stvarala i veći gubitak, ali ne misli i nije mislio ni tada da ju treba zatvarati. "Prijedlog zakona o privatizaciji INA-e predlagao je da se rafinerije izdvoje iz INA-e, da se jedna proda, a s novcima da se privatizira druga. MOL nije prvi koji je htio zatvoriti rafineriju Sisak, drugi su to htjeli i prije", govori.
Vlast je doprinijela dosta do toga da su rafinerije nerentabilne, govori. Naši nisu, ističe, htjeli.
"Skoro je napravljen jedan model kojeg je srušio tadašnji hrvatski ministar. Bio je prijedlog na zadnjoj sjednici, ali je poslovna tajna", kaže pa ipak ističe, zove se Prijedlog izmjena sustava korporativnih upravljanja INA.d.d. "Napravili su ga predstavnik MOL-a i predstavnik hrvatske strane. Mogu reći da je prijedlog dogovoren, imali bi danas bolji model korporativnog upravljanja", kaže.
Ističe opet kako mu se čini da Grmoja nije zadovoljan iskazom, kako mu stalno govori da brani MOL.
"Ljudi iz MOL-a bili su alibi za mnoge nepodopštine naših", naveo je. Dodaje pak kako je teško s ljudima iz MOL-a bilo pregovarati, ali dogovoreno nisu htjeli osporavati. S našima pak to nije bio slučaj.
Prezentacija moguće korupcije
Prezentirao je potom prezentaciju o mogućoj korupciji. Ističe da su 1998. godine kao sindikat bili potiv privatizacije i pritom pokazuje dokumente koji to dokazuju. Kaže da se energetska neovisnost spominjala 2014. godine, ali ih nitko nije slušao. Ukazivali su, navodi, prvi na probleme s energetskom neučinkovitosti.
Grmoja ga traži da prijeđe na stvar i da ne pokazuje kako se sindikat protivio MOL-u. Mikuš navodi kako ne može u dvije rečenice, pa čak niti deset reći ono što ima. "Imam što za reći, al bez dokumenata ne mogu. Vi nećete slušati, što vam ja mogu", kaže na kraju.
'Došao sam u nadi da ćemo na kraju otkupiti INA-u'
Naposljetku je do riječi došao Vanđelić. Kaže kako je došao u nadi da ćemo na kraju otkupiti INA-u. Govori kako su u listopadu 2016. godine ovu Vladu, s ovim premijerom upoznali sa svim kršenjima ugovora. Bila je upoznata s neusklađenosti sa zakonom i nepoštivanja dogovora MOL-a i RH, tvrdi.
"Nesukladnost INA-e s hrvatskim zakonima znali su svi, HANFA je tada napravila i nadzor, pitam se zašto nije sada. HANFA je važna i treba biti na ovom vijeću", ističe. Navodi kako je kriv stav da je MOL velika tvrtka koja je "progutala malu INA-u".
"Bio bih za to da Hrvatska snizi svoje vlasništvo u INA-i, ali da upravlja strateškim interesima dopuštajući stručnjacima da upravljaju operitvnim poslovanjima uz nadzor strateških interesa RH. Pitanje je kako ćemo djeci objasniti kako je Vlada RH donosila odluke o firmi koja čini skoro 10 posto BDP-a i zapošljavala je 17.000 ljudi. Nastupilo je energetsko siromaštvo i ljudima je tek sad jasno što je INA", govori.
Govoreći o zatvaranju rafinerije Sisak ističe kako su energično reagirali, napustili sjednicu, izašli na konzultacije, a dobili su i naputak da kontaktiraju vladu. "Telefonski smo rekli da se protivimo zatvaranju Rafinerije Sisak jer smo godinu dana ranije dobili dokument s grbom RH, gdje se jasno navodi da je to protivno interesu RH. Dobili smo odgovor da ćemo mailom dobiti suglasnost. Što se tiče Siska, tema je kompleksna. On je problematičan i njegovo postojanje je upitno", navodi.
Kaže kako su napravili i svoj materijal o otkupu INA-e, predali ga ministru Ćoriću. "Vlada je donijela nekoliko odluka koje sam smatrao spornim", kaže.
Što se tiče Škugora, ističe da je rješenje potpisivao državni tajnik, kako se govori o stotinama milijuna oprosta. Rekao je i kako postoji video dokaz kada su razgovarali o smjeni devet direktora INA-e 2021. godine. "Škugor je napredovao iako je napravio štetu za INA-u. Škugor je ponovno promoviran na razinu četiri, pri čemu se smjenjuju kvalitetnije osobe", navodi.
'MOL u INA-i ima sposobnije ljude nego RH'
Zaključuje kako se pljačka u INA-i nije mogla dogoditi a da kontrolni mehanizmi to ne primijete.
"Interni procesi, zakonodavni okvir su takvih da se takva stvar ne može opet dogoditi bez da puno ljudi ima uvid da se to događa. Postoji opasnost da će ljudi prešutjeti ili propustiti iz nama nerazumljivih razloga", odgovorio je između ostalog Vanđelić na pitanje Troskota.
Za ljude koje je za rad u INA-i angažirao MOL, Vanđelić je rekao da im "nije za zamjeriti da oni rade one poslove za koje ih plaćaju". Rekao je da u INA-i rade Česi, Slovaci, Hrvati, da tu nije "problem s Mađarima", nego nešto drugo:
"Imamo problem s kompetencijama. U ovom trenutku kompetencije su osnažene na strani MOL-ove upravljačke strukture u INA-i, a oslabljene su na strani RH. Nadam se da je to samo privremeno", rekao je dalje."
Višekratno su nam padale zalihe nafte i plina zadnjih nekoliko godina, rekao je dalje, govoreći o novim nalazištima
"Trebali bismo dalje kontinuirano ulagati u nova nalazišta fosilnih goriva. I ja, koji sam veliki pristalica tranzicije energetske, ali treba se pitati na što će ići naši traktori, kamioni sljedećih 15 ili 20 godina. Treba osigurati fosilna goriva za premoštavanje tog razdoblja", rekao je dalje.
"Koncesija ima, one jesu vrijednost, postoji velika mogućnost da pojačamo naše rezerve, da narastu kroz nova istraživanja naftnih i plinskih bušotina. Najbolji primjer je kanadska kompanija Vermillion i... ako se njima isplati bušiti naftu i plin, meni je nevjerojatno da INA koja ima tehničku, ljudsku, povijesnu prednost, to ne čini", rekao je odgovarajući Damiru Bajsu.
Zastupnica Ahmetović je potom zatražila od Grmoje, kao predsjednika vijeća, da se pita DORH što čini po pitanju "slučaja INA", kako bismo pokrenuli postupak proglašenja dioničarskog ugovora ništetnih, pokretanje tužbenih zahtjeva za naknadu štete, a onda i utvrđivanja kaznenih odgovornosti pojedinaca.
Vanđelić je nastavio odgovarati na pitanja Grmoje. Rekao je da je Ugovor o plinskom poslovanju s MOL-om bio izrazito štetan po RH, a arbitraža da je bila izrazito uspješna po RH, jer je MOL dobio samo osminu onoga što je tražio i da bi Hrvatska sigurno prošla puno lošije u nekakvom drugačijem postupku.
