Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavit će danas, zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem i ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem, Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom. Boris Vujčić, guverner HNB-a, također je prisutan na predstavljanju iako je jučer u RTL Danasu izjavio u RTL Danasu kazao da neće biti na predstavljanju ovog zakona.
Plenković je na početku podsjetio na hrvatski put prema Europskoj uniji. Podsjetio je kako su schengenski prostor i euro jedine dvije dublje integracije u koje Hrvatska još treba pristupiti.
''2022. je godina odluka i o jednom i o drugom. Prema scenariju donošenja odluka na razini euro područja, ove dvije dublje integracije se trebaju dogoditi u mjesecima koji su pred nama'', izjavio je Plenković.
"Cilj prezentacije da dodatno senzibiliziramo javnost o zakonu za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj", pojasnio je premijer.
Plenković je rekao kako je jedan od ključnih razloga za što što uvodimo eura to što je Hrvatska visoko eurizana zemlja.
"Već 10. srpnja 2020. smo primljeni u europski tečani mehanizam. Time je Hrvatska potvrdila vlastiti renome da sustavno ispunjava ciljeve prema europodručja., Usvojili smo i plan zamjene kuna u euro, to je bilo prije godinu dana, taj plan se ispunjava", rekao je premijer.
''Cilj je da prilagodba ide nesmetano, da omogući prilagodbu gospodarstva i da se građani informiraju'', kazao je premijer i najavio da će Zakon danas nakon konferencije za medije krenuti u javno savjetovanje.
Rekao je kako će više od 70 zakonskih prijedloga vezanih uz uvođenje eura Vlada ove godine uputiti na usvajanje Hrvatskom saboru. Cilj je da ta prilagodba ide nesmetano i neprekidno.
''Cilj je da očekivani ulazak Hrvatske u euro područje, a to je 1. siječnja 2023., bude obavljen na korektan i pravedan način'', rekao je Plenković.
Od 2023. cijene u kunama i eurima
Prema planu, od početka rujna, cijene će biti istaknute u eurima i kunama.
"Da proces senzibiliziranja građana krene ranije. To bi trebao biti 5. rujna. Želimo da ovaj proces bude jednostavan i bez troškova bez građane. Što to znači? Pozivamo građane koji imaju gotov novac kod kuće da ih već polože u banke jer će se novac u kunama automatski pretvoriti u eure", kazao je Plenković.
Premijer je kazao kako će cijene će još godinu dana, cijelu 2023. bile istaknute u kunama i eurima.
"Od 1. siječnja 2023,. pa godinu dana će se moći mijenjati kune u euro. Novčanice kuna će se u HNB-u moći besplatno zamijeniti zauvijek", izjavio je premijer.
Preračunavanje iz kuna u eure
Nakon premijera, o ovom zakonu govorio je ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić. Koji je istaknuo kako se u javnom savjetovanju nadaju dobiti još prijedloga kojima će ga dodatno poboljšati.
''Inače jedna od napomena koju ću istaknuti je da iznosi navedni
u kunama, u pravnim instrumentima, po zakonskim propisima
i registrima od datuma uvođenja eura smatrat će se iznosima
u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno
pravilima
za preračunavanje i zaokruživanje'', rekao je Marić.
Kazao je kako će se novac u bankama automatski promijeniti u euro prema tečaju za konverziju.
"Kod pravila preračunavanja je situacija jako važna. Paritet 7.534 se uzima, nije se još mijenjao. Zaokružuje se na dvije decimale. Ukoliko je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje, a ako je treća decimala jednaka ili veća, druga decimala se povećava za jedan", pojasnio je Marić.
Naglasio je kako je ideja da za građane sve prođe jednostavno i besplatno.
"Od 5. rujna je obvezno iskazivanje dualnih cijena u kunama i eurama, ali uvjeren sam da će neki trgovci i ranije krenuti s tim'', rekao je Marić.
Obavezno je četiri mjeseca prije i 12 mjeseci nakon 1.1.2023. jasno iskazivanje cijenama u kunama i eurima. Marić je rekao kako je postojala ideja da se prije uvođenja eura jače istakne cijena u kunama, a nakon uvođenja cijena u eurima, ali da je u razgovoru s poslovnim subjekata došao odgovor da bi to iziskivalo velike troškove pa se od tog odustalo.
Ministar financija je pojasnio kako postoji nekoliko iznimki od dvostrukog iskazivanja cijena: automati za prodaju malih proizvoda, štandovi na tržnicama, pokretna prodaja, prigodne prodaje i predmeti koji su unaprijed otisnuti.
"Račun svejedno mora biti iskazan u kunama i u eurima", kaže Marić.
I na izlistima plaća će neto plaća biti prikazana u kunama i u eurima, dodao je ministar.
Dvanaest mjeseci će biti moguće besplatno zamijeniti gotov novac kuna u novčanicama u bankama i Fini, a nakon toga samo u HNB-u. Marić je kazao kako je maksimalni iznos novčanica ili kovanica za zamjenu po transakciji 100 novčanica ili kovanica.
''Možete i više, ali onda je moguća neka naknada", rekao je ministar financija.
Dodaje i dalje vrijedi pravilo da je se s do 75 000 kuna baratati u gotovom novcu, a iznad toga treba položiti na račun. To vrijedi i kod konverzije kuna u euro.
Porast cijena i uvođenje eura
"To je jedno od najvažnijih pitanja kada gledamo iskustva drugih zemalja. Strah od dodatnog pritiska na porasta cijena, zaokruživanja cijena na više i efekt na inflaciju je uvijek naglašavan kao možda najvažniji i najveći. Pokazalo se kako ovih sedam zemalja koje su uvele euro, uključujući i Sloveniju, da je taj efekt bio jednokratan, prve godine i iznosio je oko 0.2. postotna boda'', rekao je ministar financija.
Ministar je rekao kako baš zbog inflacije ovaj proces treba promatrati još pozornije. Te se zato, naglasio je Marić, aktivirali sve što je u njihovoj moći da zaustave neopravdan rast cijena.
"Sam pojam neopravdanog povećanja nije lako definirati i kontrolirati, ali zato smo svi tu", rekao je Marić.
"Troškovi uvođenja eura postoje za državu i financijske institucije, ne za građane", naglasio je ministar financija.
Povodom novinarskog pitanja, guverner HNB-a komentirao je neke negativne efekte koje će uvođenje eura imati.
"Trošak na inflaciju je možda najveći. Mi držimo tečaj fiksnim već od 1993., 1994. godine, ne možemo aktivno koristiti tečaj kod inflacije. Ne možemo dopustiti ni da depricira ni da apricira, nemate izbora, morate držati taj tečaj fiksim. Što se tiče inflacije, imamo primjere iz drugih zemalja da je inflacija porasla od 0.2 do 0.4 posto", izjavio guverner Vujčić.
"Ove godine to neće biti veliko, kod nas je inflacija iz drugih razloga. U prvoj polovici godine ćemo još imati visoku inflaciju, u drugoj polovici godine bi se trebala početi ispuhivati", kazao je guverner HNB-a.
"Tamo gdje ima konkurencije, odite kod onih koji ne dižu cijene, to je najbolja zaštita. Tamo gdje je konkurencija, ne treba intervencija države. Intervencija je opravdana samo tamo gdje nema konkurencije", rekao je Vujčić.
''Imamo pouzdan podatak da bi 36 milijardi gotovine moglo doći na konverziju, znači jako puno novca'', rekao je Vujčić.
Vujčić je savjetovao da se gotovina na promjenu odnose u banku, jer će banke to odmah promijeniti.
Ministar Marić je rekao kako je poteklih godina najveći fokus bio na fiskalnim kriterijima. Na deficitu i dugu.
''Da nije bilo Covida, najkasnije 2023. Hrvatska bi bila ispod 60 posto BDP-a, udjelom javnog duga u BDP-u. Nažalost, Covid je imao taj efekt, no dinamika javnog duga i deficita je adekvatna'', komentirao je Marić.
''Mi smatramo da naša putanja koju vidimo što se tiče kretanja cijena, smatramo da ona ne bi trebala ugroziti ovaj vremenski okvir i da ćemo sve kriterije isporučiti i imati pozitivne ocjene'', rekao je Marić.
Tijekom presice je stigao podatak da je stopa inflacije porasla na 5.5 posto.
"Treba vidjeti u idućih nekoliko mjesecima kako će se kretati cijene struje i plina, one imaju velik učinak na kretanje ostalih cijena. Inflacija je nažalost ponovno postala tema, to nije varijabla koju treba zanemariti, ali na to Hrvatska i slične zemlje u velikom dijelu ne mogu utjecati, to je u velikoj mjeri uvezeno"; kaže Marić.
